Je li Agrokor ugrozio nacionalnu sigurnost?

Foto: Hina

VEĆINOM glasova saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je odlučio od sigurnosnih službi zatražiti da ih izvijeste o stanju u Agrokoru te je li zbog događanja u tom koncernu ugrožena nacionalna sigurnost.

Nije prošao zaključak predsjednika Odbora Ranka Ostojića (SDP) da se takvo izvješće zatraži od Vlade tj. premijera Andreja Plenkovića. Protiv njegovog zaključka bili s predstavnici vladajuće većine ocjenjujući da se, ako postoji elemenata nacionalne ugroze, jedino treba obratiti sigurnosnim službama.

Oporba i vladajuća većina veći dio sjednice raspravljali su o tome je li uopće trebala biti sazvana, a ne o temi "Agrokor – eventualno ugrožavanje gospodarskih interesa Republike Hrvatske".

Ostojić želi znati o kakvom ratu Plenković priča

Ostojić je kazao kako je sjednicu sazvao nakon izjave premjera Plenkovića da je Hrvatska izložena hibridnome ratovanju, želeći raspraviti tko, ako je tako, vodi takav rat i na koji način.

Kao jedan od razloga izdvaja i premijerovu ocjenu da predsjednica države nije dobro upućena u kondicije roll-up ugovora za Agrokor, kazavši kako se ne smije dogoditi da dvoje ljudi odgovornih za nacionalnu sigurnost nemaju identičan stav.

Na primjedbe vladajuće većine kako sjednica nije dobro pripremljena, odgovara kako je ne bi ni sazvao da postoje materijali, odnosno da nema otvorenih dvojbi i pitanja.

Vlaho Orepić (Most) potvrdio je Ostojićeve riječi da je bio inicijator sazivanja sjednice ne da bi politizirao, već da dobije odgovor na pitanje "omogućava li pravna pozicija kreditorima Agrokora samostalne ovlasti da provode nagodbe vjerovnika i restrukturiranje kompanije".

"Ako omogućava, treba hitno poduzeti mjere da se to promijeni i pronaći odgovornog za tu situaciju", poručio je.

Brkić: Sinkopa je uzela maha

Svi HDZ-ovi članovi odbora isticali su da je sjednica sazvana bez ozbiljne pripreme, samo radi politikantstva odnosno, kako je rekao Milijan Brkić, korištenja odbora kao još jedne pozornice za političko djelovanje. Ostojića i Orepića Brkić je prozvao da se kao članovi bivših vlada "nisu pretrgli" u istragama poslovanja Agrokora.

Ustvrdio je da su sve prijašnje Vlade, i HDZ-ove i SDP-ove, bile itekako involvirane u rad Agrokora, a sadašnja, premijera Plenkovića, istaknuo je, prva je koja je rekla da država više neće biti bankomat Agrokora.

Kazao je i kako je "sinkopa uzela maha", komentirajući prijedlog da se izvješće zatraži od Vlade. "Kada smo to preko Vlade tražili očitovanje nadležnih službi?", dodao je.

Potpredsjednik odbora, HDZ-ov Petar Škorić kazao je da su najbolju informaciju o stanju u Agrokoru dali vjerovnici u četvrtak na konferenciji za novinare, a SDP-ove članove odbora pitao je jesu li znali što se događalo u Agrokoru za vrijeme njihove Vlade. "Jeste znali za regresne mjenice? Zašto niste imali informacije o ogromnoj eksploziji zaduženja za vrijeme vaše vlade, trebali ste tada reagirati", poručio im je.

Bernardić: Zbog Agrokora je ugrožena nacionalna sigurnost Hrvatske

Da je nacionalna sigurnost Hrvatske ugrožena zbog Agrokora siguran je predsjednik SDP-a Davor Bernardić te smatra da odbor zbog toga treba raspravljati.

"Dugovi, restrukturiranje, izvlačenje milijardi kuna iz Agrokora ugrožava cijeli sustav Republike Hrvatske. Izvlače se novci u udruženom ortačkom pothvatu, demistificirajmo stvar", poručio je.

Izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka prozvao je zbog toga što se s predstavnicima Knighthead fonda sastao prije nego je napisan lex Agrokor, a taj fond jedan je od vlasnika Agrokorovih obveznica.

"Lešinarski fond kupuje obveznice po cijeni od 30 posto, kada je siguran da će ih moći naplatiti za 100 posto i još se upisati na nekretnine. Sedamdset posto zarade, o tome se ovdje radi", poručio je.

Bernardić je, kao i Orepić, ocijenio da bi izvješće odboru trebali podnijeti i Vlada i sigurnosne službe.

Branimir Bunjac (Živi zid) se slaže da je današnja sjednica nekvalitetno pripremljena, ali smatra kako o toj temi treba raspravljati jer se u slučaju Agrokor nedvojbeno radi o zločinačkom udruživanju. Ali, kaže, ono nije počelo potpisivanjem roll-up ugovora već prije 25 godina.

Založio se pritom za širu raspravu o tome "što je sve ove godine radila Porezna uprava, kako je HBOR mogao davati kredite kakve je davao, kako je Jadranska banka u vlasništvu države mogla davati kredite kakve je davala, tko je financirao izborne kampanje ako nije Todorić, kako je moguće pa je predsjednik Vrhovnog suda Đura Sessa u poslovnom odnosu s Agrokorom, a trebao bi donijeti  nekakav pravni pravorijek, kako je Vlada mogla donositi i prihvaćati izvješća Hanfe i Hagene koje su vro dobro bile upoznate sa stanjem u Agrokoru…".