Lex Todorić prošao saborski Odbor za pravosuđe, samo je SDP bio protiv

Foto: Hina

ODBOR za pravosuđe je većinom glasova predložio Hrvatskom saboru donošenje zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, u javnosti nazvanog Lex Todorić.

Za takav prijedlog bilo je pet članova Odbora, tri (SDP-ova) su bila protiv, a jedan suzdržan.

Nije prošao SDP-ov prijedlog da se taj zakon donese kao organski, što znači da bi morao dobiti glasove 76 zastupnika.

Da se u Saboru provede rasprava i postupak kao za organski zakon, zatražio je Peđa Grbin (SDP), koji je imao brojne zamjerke na vladin prijedlog.

Zakon ne dozvoljava pokretanje parničnih i upravnih postupaka

"Nema iskaza je li predloženi zakon usklađen s pravom EU-a, po njemu niti jedan radnik Agrokora neće moći pokrenuti postupak zbog kršenja prava iz Zakona o radu, doći će u situaciju da će njihova plaća ovisiti o milosti vladinog povjerenika", nabrojao je Grbin, upozorivši da zakon ne dopušta pokretanje parničnih i upravnih postupaka.

SDP-ov zastupnik ističe da su iz predloženog zakona, u odnosu na njegovu prvu varijantu, izbačene odredbe o naknadi štete, ali da ona i dalje ostaje. "Vlada", pojasnio je, "imenuje povjerenika i nitko ga osim nje ne može razriješiti, pa će dakle Republika Hrvatska biti odgovorna prema svim vjerovnicima za štetu koja će 'evidentno nastati'".

"SDP u ovakvom obliku zakon ne može podržati", rezolutan je Grbin.

Miljenić: zakon razlikuje velike i male

"Zakon o Agrokoru nastao je dijelom brzopleto, dijelom neosmišljeno, a dijelom bez definiranja javnog cilja, odnosno interesa", kaže Orsat Miljenić (SDP) koji također ima brojne zamjerke na vladin prijedlog.

Ustavno problematičnom drži odredbu koja vladinom povjereniku daje diskrecijsku ovlast da odlučuje o isplati potraživanja između velikih i malih. "Osnovni cilj zakona trebala bi biti zaštita vjerovnika, no ovdje se razlikuju veliki i mali, a to mi je politički i pravno potpuno neprihvatljivo", naglasio je Miljenić, koji tvrdi da "iz zakona 'apsolutno' proizilazi nezakonita državna potpora".

"Netko je pravio dugove i apsolutno dobro živio, a sad kažemo da će država ući, ali tvoju imovinu nećemo dirati, to građanima ne može biti prihvatljivo'', poručio je Miljenić.

Cilj zakona - održivost poslovanja

Ministar pravosuđa Ante Šprlje odgovara da je cilj zakona održivost poslovanja, čime bi se spriječilo urušavanje tržišta, proizvodnje i prerade. "Smisao nije stečaj, za to postoji stečajni zakon", kaže ministar.

"Zakonom se", kaže, "razlučni vjerovnici sprečavaju u brzoj naplati, poduzećima se daje vremena da se stabiliziraju, kako bi se vjerovnicima omogućilo da ostvare svoja prava, da se restrukturiranjem postigne održivost poslovanja, odnosno zaštita interesa vjerovnika."

Ministar poručuje kako je "riječ o priči koja traje godinama i koja se neće riješiti u par dana", ali da je važno krenuti u njezino raspetljavanje da se vidi što kao država i društvo možemo poduzeti da se spriječi nastupanje posljedica i da se građanima omogući normalno funkcioniranje

Šprlje: vlada neće imati milosti

Poručio je i kako "vlada neće imati milosti ako se dokaže da je bilo zloupotrebe".

Lex Todorić donosi se za tvrtke s više od pet tisuća zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna, u Hrvatskoj je 10 takvih tvrtki. "Mi danas imamo postupak ispitivanja imovine, ako se utvrdi da je netko zlorabio svoje ovlasti, vlada tu neće imati milosti", rekao je Šprlje.