Jeste li znali da više od deset posto pacijenata u Ujedinjenom Kraljevstvu kojima je potreban pregled specijalista na termin čeka dulje od godinu dana? Ili da se u Sloveniji na zamjenu kuka čeka gotovo dvije godine, točnije 667 dana? Ovi podaci, koji oslikavaju jedan od najozbiljnijih izazova javnog zdravstva u Europi, dolaze iz izvješća "Health at a Glance 2025" Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), piše Euronews.
Iako su ovo možda najdrastičniji primjeri, problem dugih lista čekanja puno je rašireniji. "Odgađanje liječenja znači da pacijenti duže nego što je potrebno žive s boli i poteškoćama, što može dovesti i do lošijih ishoda liječenja nakon samog zahvata", upozorava se u izvješću. Koje europske zemlje imaju najdulje liste čekanja, koliko je problem doista ozbiljan na razini kontinenta i koliko se točno čeka na pojedine zahvate?
Čekanje na pregled kod liječnika opće prakse
Izvješće OECD-a otkriva dugo vrijeme čekanja u različitim segmentima zdravstvene skrbi. Čak i za termin kod liječnika opće prakse ili medicinske sestre u nekoliko se europskih zemalja 2023. godine čekalo najmanje tjedan dana.
U Njemačkoj i Francuskoj petina pacijenata tjednima čeka na pregled, dok u Švedskoj 23 % pacijenata čeka više od tjedan dana. U Francuskoj i Njemačkoj taj udio iznosi 20 %, a u Ujedinjenom Kraljevstvu je blizu s 18 %.
Kada se ubroje i oni koji čekaju šest do sedam dana, udjeli postaju još veći: Švedska (30 %), Francuska (28 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (27 %) i Njemačka (26 %). Treba napomenuti da vremena čekanja među zemljama možda nisu izravno usporediva zbog razlika u metodologiji prikupljanja podataka.
Godine čekanja na pregled specijalista
Za neke pacijente diljem Europe čekanje na pregled specijalista dulje od godinu dana postalo je stvarnost. Ujedinjeno Kraljevstvo posebno se ističe s 11 % pacijenata koji su na termin čekali više od godinu dana. U Francuskoj i Njemačkoj taj je udio 2 %.
No, ni kraća čekanja nisu zanemariva. Više od dva od pet pacijenata u Francuskoj (43 %) čeka između dva mjeseca i godine dana. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 32 %, Švedska s 29 % i Njemačka s 22 % pacijenata u istoj situaciji.
Mjeseci čekanja na operaciju mrene
Slična je situacija i s vremenom čekanja na operaciju očne mrene. Pokazatelj mjeri udio pacijenata koji na zahvat čekaju više od tri mjeseca nakon procjene specijalista. U Norveškoj je 2024. godine čak četiri od pet pacijenata (81 %) čekalo dulje od tri mjeseca.
U Finskoj je taj udio bio neznatno manji i iznosio je 71 %. Većina pacijenata čekala je dulje od tri mjeseca i u Ujedinjenom Kraljevstvu (58 %), Portugalu (58 %) i Španjolskoj (53 %). Poljska (13 %), Mađarska (17 %), Švedska (22 %) i Italija (27 %) imale su znatno niže udjele.
Liste čekanja duže nego prije pandemije
Od devet europskih zemalja za koje se prate podaci, u njih sedam je vrijeme čekanja na operaciju mrene 2024. godine bilo dulje u usporedbi s 2019., što ukazuje na trajne posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvene sustave.
Jedino su Poljska i Mađarska zabilježile skraćenje lista čekanja. U Ujedinjenom Kraljevstvu udio pacijenata koji čekaju više od tri mjeseca više se nego udvostručio, s 22 % na 58 %. U Norveškoj je taj udio porastao sa 65 % na 81 %.
U Sloveniji se na operaciju kuka čeka gotovo dvije godine
Medijan vremena čekanja na zamjenu kuka također otkriva zabrinjavajuće podatke. U Sloveniji su pacijenti 2024. godine čekali u prosjeku 667 dana, što je gotovo dvije godine. U Hrvatskoj su pacijento 2024. na isto čekali 154 dana.
U Poljskoj se čekalo više od godinu dana (343 dana), a slijede Mađarska (209 dana) i Ujedinjeno Kraljevstvo (174 dana). Riječ je o medijanu, što znači da je polovica svih pacijenata na zahvat čekala i dulje od navedenog broja dana.
"Liste čekanja za usluge koje nisu hitne predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u mnogim sustavima, gdje pacijenti moraju tjednima ili mjesecima čekati na pristup zdravstvenoj skrbi", napisao je Luigi Siciliani sa Sveučilišta u Yorku u nedavnom članku za European Journal of Public Health.
Zašto postoje tolike razlike?
Zbog čega se vremena čekanja toliko razlikuju od države do države? Prema OECD-u, liste čekanja općenito nastaju zbog neravnoteže između potražnje i ponude zdravstvenih usluga.
Siciliani je istaknuo da velike razlike među zemljama proizlaze iz različitih kapaciteta sustava, odluka o financiranju, dostupnosti zdravstvenog osoblja te nemogućnosti da se odgovori na rastuću potražnju za zdravstvenom skrbi, potaknutu starenjem stanovništva i tehnološkim inovacijama.
Prema podacima Eurostata, dugo vrijeme čekanja također je značajan razlog za neispunjene potrebe pacijenata u hitnoj medicinskoj skrbi.