U HRVATSKOJ se 80,3 posto ljudi lani deklariralo kao rimokatolici, no polovica njih ne odlazi u crkvu. Podaci za 2018. godinu pokazali su da 40,5 posto stanovništva ne pohađa vjerske obrede nikada ili ih pohađa rijetko, a 34,9 posto pohađa ih redovito (mjesečno i češće). Udio onih koji vjerske obrede ne pohađaju nikada ili ih pohađaju rijetko udvostručio se od 1999. godine (20,1 posto) do 2018. godine (40,5 posto).
>> Hrvati sve manje vjeruju Crkvi, a na mise idu većinom neobrazovani i oni sa sela
Rezultati su to istraživanja koje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta, a koji pokazuju da su religioznosti, i crkvenoj i osobnoj, u Hrvatskoj i dalje sklonije žene, osobe s nižim stupnjem obrazovanja, oni čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja i ljudi iz manjih mjesta. Registrirana je i povezanost obiju dimenzija religioznosti s desnom političkom orijentacijom, kao i jačanje te povezanosti u promatranom razdoblju.
Prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakultetu u Zagrebu i autor ovog istraživanja, za Index je prokomentirao zašto u Hrvatskoj pada povjerenje u Crkvu.
Autor istraživanja: U Hrvatskoj se 35% građana smatra "religioznima na svoj način", a ne prema učenju Katoličke crkve
"Nekoliko je razloga smanjivanju povjerenja u Katoličku crkvu u Hrvatskoj. Prvi razlog je opći trend smanjivanja institucionalnog povjerenja u posljednjih dvadesetak godina koji je, osim u sjevernim zemljama, prisutan u većini europskih zemalja. Hrvatska po tome nije izuzetak. Prema rezultatima European Values Studyja, u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj došlo je do smanjivanja povjerenja u većinu institucija. Tako je npr. povjerenje u sabor smanjeno s 22% u 1999. na 7% u 2018. godini, a povjerenje u pravosuđe s 35% u 1999. na 15% u 2018. godini. Institucije u koje građani Hrvatske imaju najviše povjerenja su vojska (61%) i odgojno-obrazovni sustav (51%)", rekao je za Index prof. Nikodem.
Čini se, kaže, da opći trend smanjivanja povjerenja u ključne institucije demokratskog sustava, ne samo u Hrvatskoj već i u većem dijelu Europe, ukazuje na činjenicu da te institucije sve teže odgovaraju na pitanja i probleme života u sve složenijim uvjetima suvremenog društva.
Drugi razlog je, navodi, rastući proces individualizacije, kako vrijednosnih sustava tako i stilova i načina života, koji sve više zahvaća sva područja društvenog života, pa tako i područje religioznosti.
"Konkretno to znači da se u Hrvatskoj 35% građana smatra 'religioznima na svoj način', a ne prema učenju Katoličke crkve. S tim je povezano i smanjivanje važnosti religije u životu građana (sa 77% na 64% u navedenom razdoblju) jer danas u suvremenom potrošačkom društvu postoje i drugi izvori i mogućnosti pružanja utjehe i smisla života", rekao nam je prof. Nikodem.
"Smanjuje se broj onih koji smatraju da Crkva daje adekvatne odgovore na moralne probleme i potrebe pojedinca"
Kao treći razlog navodi djelovanje same Katoličke crkve u posljednjih tridesetak godina u hrvatskom društvu.
"Naime, rezultati EVS-a (Europskog istraživanja vrijednosti - European Values Study) jasno pokazuju da građani, od kojih se više od 80% smatra katolicima, nisu zadovoljni djelovanjem Katoličke crkve. Tako se smanjuje broj onih koji smatraju da Crkva daje adekvatne odgovore na 'moralne probleme i potrebe pojedinca' (s 52% u 1999. godini na 30% u 2018.), na 'probleme obiteljskog života' (s 51% na 34%) i na 'duhovne potrebe ljudi' (sa 79% na 60%)", istaknuo je prof. Nikodem.
Kaže kako se navedeni razlozi većim dijelom odnose i na smanjivanje broja vjernika-praktikanata, odnosno onih koji tjedno pohađaju religijske obrede (s 31,4% u 1999. na 22,6% u 2018. godini).
"Pritom je važno naglasiti da se opća religioznost u hrvatskom društvu ne smanjuje. Naime, prema rezultatima većine istraživanja u posljednjih dvadesetak godina, oko 80% građana Hrvatske smatra se religioznim osobama", istaknuo je na kraju prof. Nikodem.
Sociolog religije: Ovakvi rezultati su bili očekivani
O padu povjerenja u Crkvu razgovarali smo sa sociologom religije dr. sc. Ivanom Markešićem s Instituta Ivo Pilar.
Kaže kako su rezultati ovakvog istraživanja Nikodema i Zrinščaka bili očekivani.
"Taj trend, koji je od kraja 80-ih krenuo u zemljama bivšeg socijalističkog sustava, pa i Hrvatske, kretao se od velikog povjerenja u Crkvu jer su u toj instituciji, koja je u vrijeme režima bila skupljalište protiv režima, vidjeli instituciju koja bi trebala stati na čelo svih preobrazbi u društvu koje su se događale. No dogodilo se nešto drugo: Crkva nije bila u stanju provoditi jedan takav trend kod onih koji su u njoj vidjeli utočište, već su se okrenuli povratku imovine, nisu bili spremni suočiti se sa slobodom koja je došla nakon pada Berlinskog zida, s religijom pluralizma i demokratskim procesima", istaknuo je Markešić.
Navodi kako su se u Crkvi naviknuli živjeti kao tzv. žrtve unutar socijalističkog sustava te su, kaže, prihvatili takav položaj.
"Nisu stvarali ništa novo što bi se očekivalo nakon pada sustava. Nisu stvorili vrijednosti koje bi trebale zamijeniti one koje je promovirao socijalizam. Vjernici su tad imali veliko povjerenje u Crkvu, dali su joj podršku, no ona ih je dovela do razočaranja", rekao je Markešić.
Zato je, kaže, takvo razočaranje u Crkvu sad i dovelo do pada povjerenja u nju iako je, navodi, ostao isti broj nominalnih vjernika.
Crkva opterećena vlastitim skandalima poput pedofilije
"Imamo 80,4 posto katolika, a samo je 15 posto onih koji redovito idu u crkvu i izvršavaju sve što Crkva traži od njih. U Hrvatskoj je situacija takva da ljudi ne prakticiraju vjeru pa imamo iskazivanje vjere bez prakse. Ljudi i dalje kažu da su vjernici, ali to je trend u društvu jer se očekuje da se bude katolik", istaknuo je Markešić.
Mnoge stvari u Crkvi su, kaže, dovele do toga da su ljudi izgubili povjerenje u nju.
"Kad vidimo zbivanja u današnjem društvu, postavlja se pitanje vjeronauka u školama, odnosno za koje se to vrijednosti obrazuju i odgajaju mladi ljudi kad vidimo da Crkva ima niz skandala počevši od pedofilije. Uz to, Crkva ima želju vladati obrazovanjem, političkom scenom, sudovima. Zato se predstavnici Crkve i pojavljuju uoči svih izbora, žele docirati koje bi to političke stranke mogle ispuniti one zadaće koje oni očekuju u tom katoličkom usmjerenju", kazao je Markešić za Index.