OLUJA Filomena donijela je prošli tjedan Madridu nezapamćene količine snijega i niske temperature koje su se u dijelovima Španjolske spustile do rekordnih razina od oko -36 °C.
Bio je to prvi snijeg u Madridu u 10 godina, a napadalo ga je oko pola metra. Toliko snijega glavni grad Španjolske nije zabilježeno u posljednjih 50 godina. Istovremeno je na Gibraltaru u samo dva dana pala mjesečna količina kiše.
> Snježna oluja u Madridu: Medicinski djelatnici pješačili 22 km da bi došli na posao
U međuvremenu se ovaj ciklonalni sustav preselio preko Sredozemlja, tako da je već zahvatio istočne dijelove Balkana, Srbiju te nastavlja prema Grčkoj i Turskoj.
Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, kolumnistica Indexa, kaže da se posljednjih godina uvriježilo pravilo da se uragani preimenuju i kada kao izvantropske ciklone dolaze u Europu.
Meteorologinja za Index: Taj izrazito hladan val očekujemo i u Hrvatskoj
"One ovamo stižu s Atlantika pa im imena nadijevaju zemlje koje se prve nađu na njihovom udaru", kaže Mazzocco Drvar.
"No, zvali mi tu ciklonu Filomena ili ne, činjenica je da je to isti sustav iako je u međuvremenu, prolaskom kroz Sredozemlje, doživio nekoliko promjena. On je sada došao do Jonskog i Egejskog mora i nastavlja dalje prema istoku. Tim krajevima, prvenstveno Turskoj, ali i dijelu Grčke, donijet će iznimne oborine. To jesu relativno neuobičajene situacije za ovaj dio svijeta, no posljednjih zima imali smo već snažnih oluja koje su donijele nezapamćene snjegove u južne dijelove Europe, pa i do sjevera Afrike. S premještanjem ovog ciklonalnog sustava prema istoku sa zapada se za njim s područja srednjeg Atlantika premješta i greben Azorske anticiklone. Ona se prostire i nad područjem Europe, a svojim jednim ogrankom doći će i do Hrvatske. To će uzrokovati povlačenje hladnog zraka sa sjevera, iz polarnog kruga, prema jugu. Taj izrazito hladan ledeni val očekujemo i u Hrvatskoj", kaže naša meteorologinja.
Anticiklona je, tumači, rotirajući sustav, baš kao i ciklona. No, ona je obično veća od ciklone, tako da se okreće sporije, kao veliki kotač. Ciklona, nazvana Filomena, koja se nalazi ispred anticiklone, okreće se u smjeru suprotnom od kazaljki na satu, dok iza nje dolazi anticiklona koja se rotira u smjeru kazaljki na satu. Ciklona svojom stražnjom stranom povlači zrak sa sjevera Europe prema jugu, a anticiklona to čini svojim prednjim dijelom. Anticiklona, koja se proteže od zapadnog dijela južne Europe i polako se širi na sjever, u narednim će danima povlačiti polarni zrak sve do Hrvatske, zbog čega ćemo sljedećih tjedan dana bilježiti vrlo niske temperature. Ova situacija rezultat je meandriranja i u konačnici pucanja takozvanog polarnog vorteksa u višim slojevima atmosfere, kaže Mazzocco Drvar.
Što je to polarni vorteks?
Nad Zemljinim polovima, kako sjevernim tako i južnim, u nižim i višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog tlaka zraka koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. Svake godine s dolaskom jeseni Sjeverni pol počinje se ubrzano hladiti kako dobiva sve manje sunca. Istovremeno zrak u južnijim dijelovima ostaje relativno topao jer je još uvijek izložen značajnim količinama sunca. Zbog naglog pada temperature i toplinske energije na Sjevernom polu dolazi do pada tlaka zraka. U ovom procesu jača polarni vrtlog, koji ima oblik goleme ciklone koja prekriva cijeli polarni krug, sve do srednjih geografskih širina. U njemu, zbog rotacije Zemlje, zrak kruži u smjeru od zapada prema istoku, odnosno u smjeru suprotnom od kazaljki na satu.
Na sjevernoj hemisferi, ispod sjevernog vorteksa, nalazi se masa hladnog, gustog, arktičkog zraka. Mjesto susreta hladnih, polarnih, suhih masa zraka s toplim, vlažnijim, bliže ekvatoru, naziva se polarnom frontom i približno se proteže na oko 60º geografske širine, što znači negdje iznad Skandinavskog poluotoka. Polarni vorteks, čija snaga ovisi o veličini razlika u temperaturama na polovima i na ekvatoru, obično jača zimi, a slabi ljeti jer su zimi razlike veće, a ljeti slabije. On djeluje kao svojevrsni bedem koji sprječava prodore hladnog zraka sa sjevera prema jugu.
Kada u stratosferi dođe do iznenadnog porasta temperature zbog prodora zračnih masa iz južnijih krajeva, kao što se to dogodilo početkom siječnja ove godine, dolazi do slabljenja, pa i pucanja vorteksa, što omogućuje duboke prodore hladnog zraka na jug.
Lijevo je jak vorteks, a desno oslabljen, koji se raspada
Klimatske promjene mogle bi povećati prodore ekstremne hladnoće
Ovakvi prodori su uobičajeni, no prema jednoj od prominentnih znanstvenih teorija s klimatskim promjenama, oni bi mogli postati učestaliji i izraženiji. Naime, problem je u tome što se Sjeverni pol zagrijava brže od ostatka svijeta. Razlog tome je činjenica da se svake godine bijela površina leda koja reflektira sunčevo svjetlo sve više smanjuje, a površina tamnog mora, koje upija sunce, povećava. Tako se stvara povratna sprega sve većeg otapanja leda i sve jačeg zagrijavanja.
Ovakvo ubrzano zagrijavanje Sjevernog pola dovodi do smanjenja razlike u temperaturama između polarnih i tropskih krajeva, a time i do smanjenja razlike u tlakovima. Zbog tog slabljenja slabi i polarni vrtlog koji sprječava prodore hladnog zraka na jug. On sve češće i sve više meandrira, odnosno krivuda kao što rijeke krivudaju u nizinama zaobilazeći prepreke, pa povremeno dolazi do njegovih raspada, uglavnom na dva dijela.
Raspade vorteksa obično nagovješćuje nagli porast temperatura u stratosferi iznad Sjevernog pola, na visinama između 20 i 30 kilometara. Nakon raspada jedan dio vrtloga i ledenih masa arktičkog zraka obično putuje prema Kanadi i SAD-u, a drugi prema Euroaziji, što se događa i ove godine.
Ponavlja se sličan prodor kao 2017.
Višegodišnji podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuju da se u Hrvatskoj, kako na kopnu tako i u priobalju, postupno smanjuje broj vrlo hladnih dana s temperaturama ispod nule. No, s druge strane, ekstremne vremenske situacije sve su češće pa smo i prošlih godina imali ledenih prodora i debelih minusa.
"Po sinoptičkim parametrima i očekivanim posljedicama, ovaj polarni prodor uvelike nalikuje onome iz siječnja 2017. godine, kad je ledom okovana Dalmacija rušila temperaturne rekorde stare pedeset godina", kaže Mazzocco Drvar.