NA WALL Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, dok su prinosi na državne obveznice porasli jer bi javni dug mogao snažno porasti ako Kongres podrži prijedlog američke vlade o smanjenju poreza.

Dow Jones indeks oslabio je 1,91 posto, na 41.860 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,61 posto, na 5.844 boda, a Nasdaq indeks 1,41 posto, na 18.872 boda.

Rast prinosa na obveznice

I jučer je, kao i dan prije, u fokusu ulagača bilo tržište obveznica, s obzirom da su prinosi porasli, što znači da se država mora zaduživati po višoj cijeni.

Prinosi na 10-godišnje državne obveznice porasli su na 4,589 posto, najvišu razinu od polovice veljače, jer je na aukciji 16 milijardi dolara vrijednih 20-godišnjih obveznica potražnja bila slaba.

Prijetnja rasta javnog duga

A državni dug mogao bi dodatno porasti, upozoravaju rejting agencije, koje su nedavno smanjile rejting SAD-a.

Javni dug SAD-a kreće se oko 36.200 milijardi dolara, a mogao bi porasti za još 3.000 do 5.000 milijardi u idućih deset godina, ako Republikanci u Kongresu podrže prijedlog zakona predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza.

Smanjenje poreza vjerojatno bi potaknulo potrošnju i podržalo rast gospodarstva, no s druge strane, porastao bi javni dug, ako se ne smanji državna potrošnja.

Miješane reakcije na europskim tržištima

A smanjenje savezne potrošnje, što je jedan od Trumpovih prioriteta, ne ide tako lagano kao što je predsjednik najavljivao. Osim toga, čini se da taj projekt nije ni dovoljno dobro pripremljen.

"Puno je naslova u medijima o mogućim posljedicama, ako se prijedlog o smanjenju poreza doista prihvati u Kongresu. Ulagači nastoje dokučiti što je od toga važno i što bi doista moglo negativno utjecati na gospodarstvo, a što nije", kaže Michael Farr, direktor u tvrtki Farr, Miller & Washington.

A na većini europskih burza cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,06 posto, na 8.786 bodova, a frankfurtski DAX 0,36 posto, na 24.122 boda. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,40 posto, na 7.910 bodova.