Ovi neustrašivi doseljenici najprije su se doselili na uzak otočki lanac Beringova tjesnaca.
Nakon toga su se s vremenom počeli kretati prema jugu i tako su stigli do juga Amerike.
Teorija je dovedena u pitanje tijekom proteklog desetljeća, zahvaljujući mozaiku arheoloških dokaza koji su pokazivali da su prvi Amerikanci možda došli iz drugih dijelova svijeta.
Nedavno otkriće 33 lubanje na poluotoku Baja California u Meksiku, jak je dokaz ove tvrdnje.
Znanstvenici su nakon podrobnog pregleda lubanja zaključili da one nemaju karakteristike sjeveroistočnih Azijaca.
Umjesto toga, misle znanstvenici, ostaci ovih davnih predaka današnjih Amerikanaca imaju karakteristike praljudi iz južne Azije i s Pacifika, koji su imali relativno uska lica.
Znanstvenici koje je vodio Rolando Gonzalez-Jose sa sveučilišta u Barceloni, ne poriču utjecaj mongoloida na širu kolonizaciju Amerike.
On, međutim, ističe da otkriće "paleoamerikanaca" pokazuje da je proces naseljavanja Amerike bio složeniji nego što se to dosad vjerovalo, te da je uključivao šire genetsko miješanje i različita vremenska razdoblja nego što se to dosad smatralo.
Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom listu Nature.
Marina Sardi, koja je sudjelovala u istraživanju pronađenih lubanja, kazala je da naseljavanje Amerike vjerojatno nije bio "pokret prema jugu", nego da je do naseljavanja Amerike dolazio u valovima migracije, a neka su plemena u Ameriku u mahovima dolazila s pacifičke obale.
Ali u posebnom slučaju "paleoamerikanaca" iz Baja Californije nema dokaza da se to pleme miješalo s mongoloidima, dodala je.
Oni su s vremenom izumrli, kao izolirana zajednica, zbog klimatskih promjena i zemljopisne izolacije Baja Californije, prema istraživanju.
Nakon ledenog doba, koje je završilo prije oko 10.000 godina, taj je poluootok postao topliji i suši - neplodno, udaljeno mjesto koje nije pružalo uvjete za preživljavanje.