Pakistanska tajna služba igra dvostruku igru?

DESET dana nakon akcije američke vojske u kojoj je u Pakistanu ubijen Osama bin Laden, osjećaji u ovoj zemlji još uvijek su podijeljeni. Ljutnja, sram i odbijanje suočavanja s realnošću tinjaju među zbunjenim stanovništvom, a pitanje da li su pakistanski vojni vrh i tajna služba znali da se Osama krije u njihovom susjedstvu nameće se samo od sebe.

Declan Walsh, novinar Guardiana, u svom tekstu daje detaljan prikaz kompleksne prošlosti pakistanske tajne službe (ISI) i njene važne uloge u funkcioniranju ove zemlje. Dobro organizirana i sastavljena od najkvalitetnijih agenata, ali i političara i generala, čini pravo srce pakistanskog establišmenta. Ono što je dubiozno u cijeloj priči jest njihova "politička orijentacija", koja se nerijetko mijenjala.

ISI-no mijenjanje strana

Za vrijeme ruske prisutnosti u Afganistanu bila je u velikoj mjeri financirana od strane CIA-e te je potpomagala  islamiste u borbi protiv SSSR-a. No nakon ruskog povlačenja, a samim time i drastičnog smanjenja CIA-e za Pakistan, duh džihada nastavio je živjeti u ISI-u. Islamistička ideologija zavladala je agencijom koja je narednih godina postala praktično neovisna o državnom vrhu, gotovo odmetnuta.

Unatoč privremenom ublažavanju ekstremnih struja u agenciji, početkom 90-ih ISI počinje otvoreno podupirati Talibane u Afganistanu. Formalno gledajući, situacija se opet drastično mijenja početkom prošle dekade, kada ISI navodno napušta ideologiju džihada i otpušta niz islamističkih dužnosnika iz svojih redova.

Iako je, kako tvrde američki diplomati, ISI i dalje nastavila potajno podupirati Talibane, ubrzo su i sami postali meta njihovih napada. Optuživši ISI za izdaju, Pakistanski Talibani pod jakim utjecajem al-Qaide prošlih su godina ubili stotine ISI-nih ljudi.

Usred svega toga dolazi do nejasne situacije u kojoj se više ne zna za koga radi ISI, koga podržava a protiv koga se bori i funkcionira li ona uopće kao jedinstveno tijelo. S jedne strane ISI tvrdi da njeni rezultati jasno pokazuju kako se bori protiv al-Qaide, a s druge strane SAD ih proziva suradnikom neprijatelj i prijeti oduzimanjem novčane pomoći.

Neke činjenice, tvrdi Walsh, upućuju na to da takav prigovor ima smisla. Ukoliko je ISI tako dobro organizirana kako tvrde, kako je moguće da nisu znali da se Osama godinama skriva u kući koja je u susjedstvu pakistanske vojne baze, gdje bi tajna služba morala obraćati posebnu pozornost. Realna je opcija da su ISI-ni agenti istovremeno igrali dvostruku igru.

Sve u svemu, stvarna uloga pakistanske tajne službe, pogotovo u slučaju ubojstva Bin Ladena, ostat će nejasna do daljnjeg, ali bi službene reakcije SAD-a mogle imati znatan utjecaj na  to koja će strana u budućnosti imati njenu naklonost.