MIRELA Ahmetović rođena je u Rijeci 4. kolovoza 1981. godine. Živi u Omišlju, na otoku Krku, gdje je načelnica općine. Također je i saborska zastupnica i politička tajnica SDP-a, jedno od novih lica SDP-a.
Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci stekla je titulu magistre ekonomskih znanosti, a sada je na doktoratu. Prije toga je diplomirala ekonomiju na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Radila je u banci, na fakultetu, javnoj ustanovi za održivi razvoj otoka i u turističkoj zajednici prije ulaska u politiku.
Od 2013. godine do danas načelnica je Općine Omišalj, a od veljače 2020. istovremeno i zastupnica u Hrvatskom saboru.
“Kroz obrazovanje zavoljela sam stručne knjige u odnosu na beletristiku jer me uvijek iznova inspiriraju na unapređenje vlastitog rada”, izjavila je jednom Ahmetović.
Ovo je njenih pet omiljenih knjiga.
Vizije realističnih utopija - Eric Olin Wright
Knjiga se bazira na želji autora da dokaže postojanje više održivih demokratskih alternativa kapitalizmu koji je nakon pobjede 1990-ih, danas ozbiljno uzdrman. U knjizi se nudi nekoliko hibridnih modela ekonomskog razvoja utemeljenih na različitim odnosima državne, ekonomske i socijalne moći. Upravo najbrže rastuće i najrazvijenije ekonomije svijeta postižu uspjeh odričući se predominantnih modela, fleksibilno kombiniraju i podešavaju te modele i grade svoj ekonomski razvoj na adaptibilnim hibridima. U knjizi se ipak zaključuje da će kapitalizam u doglednoj budućnosti ostati dominantna struktura, što ne znači i odustajanje od borbe za njegovim popravljanjem. Dapače, baš zato je potrebno nastaviti borbu za socijalno osnaživanje, a oblikovanje savršenog hibrida ne smije ostati samo utopija.
Druga smrt neoliberalizma - Slavoj Žižek
Od lijevo orijentiranoga teoretičara današnjice Slavoja Žižeka sasvim očekivana tema koja se u knjizi obrađuje – propast neoliberalizma ne samo kao političke nego i kao ekonomske teorije. Empirijska podloga osnovnoj tezi je financijska kriza 2008. i nesposobnost slobodnog tržišta da opstane bez intervencije države. Maštovitim, često kompliciranim i nejasnim načinom, provokativnim usporedbama i dosjetkama, vodeći ga sporednim putevima do argumenata, Žižek navodi čitatelja da sam sebi prizna utemeljenost teza koje bi inače unaprijed javno opovrgnuo. Od čvrstih i jasnih dokaza postavljenoj tezi više intrigira samo Žižekov otkačeni, odnosno osebujan stil.
Retorika i politika - Gabrijela Kišiček
Vrlo jednostavna u izričaju, a toliko puna sadržaja. Od povijesnog razvoja retorike do primjera hrvatskih političara i njihove borbe s retorikom, autorica nas vodi do zaključka kakva retorika je poželjna, a kakva ona nikako ne bi trebala biti. Simpatično je čitati neke od primjera, pogotovo iz hrvatske politike, i onda ih staviti u kontekst analiza Gabrijele Kišiček koje su shvatljive, lepršave i otvaraju neke nove vidike. Retorika je sastavni dio, uz sadržaj, najvažniji u životu svakog političara i svi koji se bavimo javnim poslom trebali bismo retorici pristupiti puno ozbiljnije nego što je to u Hrvatskoj slučaj.
Hrvatska i ljevica - Antun Vujić
Vujić je doajen hrvatske socijaldemokratske misli i prodoran intelektualac koji je i sam utjecao na razvoj socijaldemokracije u Hrvatskoj. Kao vrsni poznavatelj ljevice u svojoj knjizi donosi pregled njezinog povijesnog razvoja, ali i kao živi svjedok demokratskih promjena donosi vlastite zaključke o svrsishodnosti i doprinosu ljevice demokratskim procesima. Vujić je ujedno i jedna od rijetkih osoba u politici koje trezveno sagledavaju i pogreške i krive prosudbe koje su pratile hrvatsku ljevicu, ali isto tako nudi razbijanje mitova o nekakvoj protuhrvatskoj agendi SDP-a, kako su pojedinci htjeli predstaviti hrvatsku socijaldemokraciju.
Država poduzetnica - Mariana Mazzucato
Osobno sam ovu knjigu doživjela kao otrježnjenje i nevjerojatnu spoznaju istine koja je čitavo vrijeme pred očima, ali iz čudnog razloga je bilo potrebno da ju autorica Mazzucato napiše da bi postala vidljiva. Naime, Mariana Mazzucato na papir stavlja notornu činjenicu – da je uloga države u poduzetništvu koje se zasniva na inovacijama i tehnologiji vrlo često ključna. Tako je država u povijesti preuzela i danas preuzima rizik poduzimanja i financiranja fundamentalnih istraživanja na kojima se temelje poduzetnički pothvati najuspješnijih i najinovativnijih privatnih kompanija svijeta. Također, država kroz razne projekte sufinancira privatne poduzetničke pothvate i disperzira privatni rizik na sve porezne obveznike. U tom smislu, vizija, inovatorstvo i svjesni ulazak u rizik zapravo su "oduvijek" karakteristike države, ma koliko se ona smatrala suštom suprotnosti poduzetniku koji je upravo tim karakteristikama definiran. Mazzucato je ovom knjigom ozbiljno zatresla teoriju o nepoduzetnoj državi.