Kad je južnoafrički startup Renergen kupio prava za proizvodnju i istraživanje određenih travnatih polja u blizini Virginije, grada u pokrajini Free State, osnivači su očekivali da će pronaći male rezerve prirodnog plina koje bi mogle potaknuti rudarske mogućnosti u blizini.
Platili su jedan dolar za prava 2013. godine, prema riječima izvršnog direktora Stefana Maranija, te počeli testirati sastav plina koji izlazi iz dviju zahrđalih bušotina, koje su godinama ranije bile postavljene za istraživanje minerala. Ono što su pronašli bile su abnormalno visoke koncentracije helija, piše CNN.
Osim napuhavanja balona za zabave, helij ima brojne komercijalne primjene. Kada se kondenzira u tekući oblik, bitna je rashladna komponenta koja se koristi u proizvodnji mikročipova i u radu tehnologije MRI skeniranja, koja spašava živote. Ipak, globalne cijene helija su nestabilne, zalihe neredovite, a plin se proizvodi u manje od 10 zemalja svijeta.
Renergen je nesvjesno pogodio zlatnu žilu. Danas tvrtka kaže da ima dokazane rezerve helija od najmanje 200 milijuna kubičnih metara u projektu Virginia Gas, koji bi mogli vrijediti više od četiri milijarde dolara, a potencijalno i do 12 milijardi dolara kada se otvore eventualne dodatne rezerve.
"Nismo imali pojma o razmjerima ovih rezervi helija"
"Imali smo skromne ambicije za postavljanje male plinske elektrane koja bi mogla isporučiti nekoliko megavata struje za neke obližnje rudarske aktivnosti", prisjeća se Nick Mitchell, Renergenov glavni operativni direktor, i dodaje: "Nismo imali pojma o razmjerima ovih rezervi helija."
Tvrtka je prvi put uspješno proizvela tekući helij iz postrojenja u siječnju 2023. godine. Nakon odgoda tijekom cijele godine zbog curenja vakuumske brtve rashladne kutije s helijem, očekuje se da komercijalna djelatnost započne u sljedećih mjesec dana ekstrahiranjem helija zajedno s prirodnim plinom, a zatim njegovom obradom i distribucijom kupcima, kao što je Linde, globalna inženjerska tvrtka.
Ono što Renergenove rezerve prirodnog plina čini tako posebnima je neobično visoka koncentracija helija. Marani kaže da je u prosjeku 3%, a ponegdje doseže i 12%. Nasuprot tome, SAD kao najveći svjetski dobavljač helija ima prosječnu koncentraciju od 0.35%, a Katar, još jedan veliki igrač, ima prosječnu koncentraciju od 0.04%.
To bi Renergenov helij moglo učiniti ekološki prihvatljivijim, smatra Chris Ballentine, voditelj katedre za geokemiju na Sveučilištu Oxford u Velikoj Britaniji. Općenito, helij se proizvodi kao nusprodukt ukapljenog prirodnog plina (LNG) - mješavine plinova koja sadrži najviše metana - objašnjava Ballentine, a tek pri određenoj koncentraciji (obično oko 0.3%) postaje ekonomski isplativo ekstrahirati helij.
To znači da opskrbom helijem dominiraju proizvođači ugljikovodika, koji vade i prodaju helij sa strane, a proizvodnja je stoga povezana s visokim ugljičnim otiskom. Ali veća koncentracija helija znači da se proizvodi manje povezanog metana, čime se smanjuje njegov ugljični otisak.
"Ono što izglede Renergena čini tako zanimljivima je to što i dalje postoje ugljikovodici povezani s njihovom proizvodnjom helija, ali je ugljični otisak mnogo manji. Pronašli su primarni plinski sustav helija", kaže Ballentine.
U konačnici, Ballentine se nada da će se industrija odmaknuti od proizvodnje helija iz LNG-a i koristiti izvore kao što su plinska polja, gdje se helij pojavljuje uz dušik, kao što je objašnjeno u nedavnoj studiji kojoj je on koautor.
Jeftinija proizvodnja
Još jedna prednost visoke koncentracije je jeftinija proizvodnja. "Mi smo puno jeftiniji proizvođač helija od većine drugih. Imamo vrlo plitke bušotine, vjerojatno oko 300 do 500 metara, i tada plin izlazi prirodno, svojom voljom", kaže Marani.
Uz česte poremećaje globalne opskrbe helijem, novi opskrbljivač u drugoj geografskoj regiji vrlo je dobrodošao, smatra Ballentine. "Trenutno smo u krizi opskrbe jer imamo samo nekoliko ograničenih točaka, a mjesta poput Renergena sigurno će to ublažiti", dodaje.
Trenutno se ništa od svjetskog helija ne proizvodi u Africi - plinska polja bogata helijem nalaze se u Tanzaniji, ali još nisu u komercijalnoj proizvodnji.
Marani napominje da je južnoafrička vlada Renergenov plinski projekt označila kao "strateški integrirani projekt", što je pomoglo da se ubrzaju regulatorni procesi odobravanja.
Prema Mitchellu, tvrtka u "projektu prve faze", malom pilot-projektu koji financira američka vlada, proizvodit će oko 350 kilograma helija dnevno - dovoljno da zadovolji sve potrebe Južnoafričke Republike i da još uvijek ima višak. Očekuje se da će "projekt druge faze", koji bi trebao biti pokrenut 2027. i koji je dobio financijska sredstva od vlade SAD-a i južnoafričke banke Standard, povećati proizvodnju na 4.2 tone dnevno - zadovoljavajući tako 6% do 8% globalnih potreba za helijem. Uz predviđanje da će globalno tržište helija 2027. godine biti vrijedno više od šest milijardi dolara, prema tvrtki Research and Markets, to bi stvorilo značajne prihode.
Unatoč ambicioznim projekcijama tvrtke, cijena njezine dionice zabilježila je značajan pad tijekom zadnjeg tromjesečja 2023. godine, što stručnjaci objašnjavaju kritikama na društvenim mrežama o transparentnosti tvrtke. Međutim, Marani je uvjeren da će Renergen uspjeti nadvladati sumnje investitora uz razvoj, za koji kaže da će "ne samo značajno smanjiti rizik za napredovanje projekta već će osigurati isporuku".
U prosincu je tvrtka objavila da je prodala 5.5% udjela u Tetra4, Renergenovoj podružnici koja posjeduje i upravlja projektom Virginia Gas, za 29 milijuna dolara. i to Mahlako Energy Fundu i Third Way Investmentu, dvjema tvrtkama za upravljanje ulaganjima sa sjedištem u Johannesburgu. Planira se prikupiti i više kapitala putem inicijalne javne ponude dionica na Nasdaq burzi u SAD-u. Tvrtka je već na burzama u JAR-u i Australiji.
"Izgradnja samopouzdanja trajat će jako dugo, nemam iluzija o tome. Vjerujem da je isporuka helija prvi korak u tom procesu", zaključuje Marani za CNN.