HAJDEMO školski. Usporedite prvo ova dva citata.
Andrej Plenković: "To uopće nema nikakve dileme, to je sve orkestrirana operacija i akcija točno jasno vidljivih i prepoznatljivih aktera, samo moramo još vidjeti koliko je ona samo unutarnja, a koliko je i vanjska. To je jedino pitanje o kojem još trebamo malo detaljnije povesti računa, ali i to ćemo ispitati." (Rečeno na tiskovnoj konferenciji, listopada 2022.)
Josip Broz: „Toliko je ozbiljna situacija u svijetu da mi u Jugoslaviji imamo najmanje razloga da se bavimo unutarnjim svađama. Nemamo pravo da se trzavicama razbijamo. Unutarnji neprijatelj ima jaku podršku izvana. Velike sile će uzeti svakoga vraga koji hoće da za njih radi, bez obzira da li je komunista ili nije. Ja sada tražim oštru akciju.“ (Rečeno na sastanku s Izvršnim komitetom CK SK Hrvatske, srpnja 1971.)
Vidite li, osim u terminologiji, neke bitne razlike? Ne. E, pa upravo je problem što vidimo u oba slučaja isti narativ. To što je izrekao prije par dana, ponovivši stav HDZ-a da je oporba istragu o plinskom biznisu u Ini iskoristila za igrokaz u saboru "gdje bi se stvorila nekakva slika i predtekst za rušenje vlade", jednostavno je nešto što ne smije ostati bez primjerenog komentara.
Imamo ovdje dvije cjeline, rušenje vlade i neke ruske špijune i plaćenike. Pa krenimo redom.
Oporba zarađuje plaću tako da - ruši vladu
Posao oporbe je da, nećete vjerovati, ruši vladu. Oni su plaćeni kako bi srušili vladajuću većinu i sami postali vladajuća većina. Taj model se zove - demokracija. U nekim zemljama, recimo Kanadi, stvar je dovedena toliko do savršenstva da imate lidera oporbe koji za to čak prima plaću u rangu ministra i koristi službenu rezidenciju šefa oporbe. Ako mu se politička sreća osmjehne, samo će se preseliti u službenu rezidenciju, a njegov tim će zauzeti ministarska mjesta.
Dakle, ako se Plenković buni što oporba želi smijeniti HDZ, to znači da oporba samo radi svoj posao i radi posao za koji u biti prima plaću.
Nisu li možda ruski igrači najbliže HDZ-u?
A sada o ruskim igračima. Sigurno ih u Hrvatskoj ima. Bili bismo jako naivni da mislimo da ih nema. Kako smo već pisali, to je stara sovjetska škola, kada je SSSR financirao razne mirovne pokrete po Zapadu, gdje mnogi u biti nisu ni znali odakle dolazi novac.
No, ako govorimo o ruskom utjecaju u Hrvatskoj, zašto bismo kretali od oporbe? Zašto ne bismo od HDZ-a? Tko je ono omogućio stranu kontrolu nad Inom? HDZ. Tko imenuje ministre koji su imali bliske veze s ruskim kapitalom? Opet HDZ. Koji je ono bivši šef stranke spominjan u raznim pričama s ruskim kapitalom? Opet bivši šef HDZ-a. Proguglajte samo „HDZ + ruski kapital“, Google će vam pokazati nekoliko stranica priča i afera.
Potpuno se slažemo da ima političkih redikula iz oporbe koji su klicali Putinu, no realno takvi su se otkrili sami i puno su manje opasni od ovih finih, koji u pozadini rješavaju prave poslove. Utječu na cijele infrastrukturne industrije. Energiju. Bankarstvo. Stvari koje su važne u svakoj državi.
Pipci ruskog kapitala i ruskog utjecaja (ako se to uopće može dijeliti) u ovoj zemlji su duboki, ali nisu vezani uz političke ekshibicioniste koji bi svašta napisali samo da uhvate par lajkova. To naravno ove političke ekshibicioniste na koje se referencira HDZ ne opravdava, ali ti barem nastupaju javno, pa znamo kakvi su i za što se zalažu.
Premijer ne smije bez argumenata lupetati o ruskim špijunima
Na ovu temu magistru Plenkoviću, koji je u mladosti uglavnom proučavao Kardelja, možemo najtoplije preporučiti da pročita malo Bibliju, ima tamo jedna zanimljiva Isusova prispodoba: „Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? Kako možeš kazati bratu svomu: 'Brate, de da izvadim trun koji ti je u oku', a sam u svom oku brvna ne vidiš? Licemjere! Izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun što je u oku bratovu." Lk 6,39-42
Vratimo se na „orkestriranu operaciju“ kako to Plenković kaže. U ovoj situaciji u kojoj jesmo ne može i ne smije netko na njegovom mjestu tako lupati o nekim ruskim špijunima u oporbi. To je stvaranje izravne i nepotrebne podjele u narodu, u trenutku kada nam to najmanje treba. Ako vidimo u nečijem novčaniku 500 kuna, ne možemo automatski reći da je taj lopov. Treba dokazati da je lopov, pa tako i ovdje treba dokazati da netko orkestrira nešto preko ruskog utjecaja.
Ima gotovo sigurno onih kojima se svidjela ruska šuška u obliku dolara ili eura (čini se da ni najveći ljubitelji ruskog diktatora ne vole rublje). Ali takve treba onda raskrinkati konkretno, s imenom, prezimenom i novcem i drugom pomoći koju su dobili.
Potrebno je ispitati vode li se političke kampanje ruskim novcem
Je li netko i tko konkretno stvarno dobio ruski kapital - to je na službama da ispitaju i pokrenu postupke za koje su ovlašteni. Ako netko od nas sutra u svojoj izbornoj jedinici krene na izbore s nekom svojom listom i strankom, recimo Savez za razvoj i demokraciju, naglo iz nule ima plaćene „volontere“, dobru kampanju, štandove, bine, internet promidžbu, onda je na nadležnima da provjere odakle novac.
Jasno je da nema dobre velike kampanje bez novca. Govorimo o milijunima kuna. Pa je li netko uložio svoj novac, je li ga dobio od sponzora ili je stvarno kapnula kakva ruska svota pa je sada novi uspješni političar nekome dužan?
Ako Plenković (ili bilo tko drugi, recimo Milanović) ima kakve dokaze o kontaktima, novcu ili nečem trećem dobivenim od Putinovog režima, onda to konkretno, s imenima treba reći. Ali optuživati bez argumenata cijelu oporbu za de facto nacionalnu izdaju jer eto ruše poprilično lošu vladu - e to smrdi na neka druga vremena. Vremena koja smo ostavili iza sebe jer su bila loša.