Pogledajte prve fotografije luksuzne palače hrvatskih biskupa

NAJJAČI sastav Katoličke crkve izašao je danas pred novinare kako bi se obranio od brojnih prozivki za rasipnost u gradnji nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru, koja će stajati nevjerojatnih 16,5 milijuna eura. Predsjednik HBK Marin Srakić rekao je da je u predstavljanju ovog projekta bilo "neobično prezentiranih" informacija. "Posve je razumljivo da će pojedinci reći - pa čekajte što se to događa, ako se cijena izražava u eurima, a ne u kunama. Ili ako se govori o 600 do 900 metara oniksa, a nije ga bilo toliko", rekao je Srakić.

Kardinal Bozanić, riječki nadbiskup Devčić i đakovački Srakić, naglasili su da su u gradnji velebnog zdanja korišteni materijali domaćih tvrtki. Poručili su da je to investicija u hrvatsko gospodarstvo, "jer je recesija najviše pogodila djelatnosti u građevinarstvu".

"Ovdje je radilo oko dvije tisuće radnika, angažirali smo domaće tvrtke, znanje, materijale, domaći hrast, kamen s Brača i iz Istre", rekao je generalni tajnik HBK Enzo Rodinis, koji je potom iznio niz tehničkih detalja o ovoj monumentalnoj zgradi.

Prostire se na 11 tisuća kvadratnih metara, od čega je dvije tisuće parking i garaže, dvije tisuće  gospodarsko-tehničkog dijela, u 1100 kvadrata smjestit će se katolički mediji kao što je Hrvatski katolički radio i agencija IKA... Biskupi su neizravno najavili i pokretanje katoličke televizije.

Kreće katolička televizija?

"Dugo se razmišlja o katoličkoj televiziji, otvoreni smo za nove medije, i Sveti Otac potiče Crkvu da se služi i progovara jezikom novih medija. I mi ćemo krenuti u taj razvoj. Ako ga ne bi bilo, ne bi bilo dobro", rekao je Devčić.

Bozanić: Građani nisu financirali zgradu. Ali će njihovim novcem pomoći biskupije bude li potrebno!

Kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na zadnje veliko istraživanje prema kojemu je drastično pao ugled Crkve među građanima. "Crkva ne ide na izbore i ne zanimaju nas ispitivanja naručena po tendenciji. Najvažnije nam je kakvi smo pred Evanđeljem", izjavio je Bozanić i pozvao se na crkvena ispitivanja "s terena" kod obilaska i blagoslova kuća nakon Božića.  Tada svećenici, tvrdi Bozanić, doživljavaju obratno od onoga što su pokazala zadnja, za crkvu vrlo nepovoljna istraživanja.

Kako su novinari inzistirali da se biskupi preciznije izjasne o padu povjerenja u Crkvu, Bozanić im je uzvratio da su i oni čuli za istraživanja o povjerenju u medije koje nije baš najbolje. "Crkva ne ovisi o onome što pišu mediji", rekao je.

Prema Bozanićevim tvrdnjama, građani nisu financirali HBK. "Oslonili smo se isključivo na donacije iz inozemstva i tuzemstva, i dijelom iz uštede HBK. Do danas ni jedna biskupija nije dala novac za zgradu HBK. Ako bude potrebno nešto dovršiti, doprinijet će ovisno o svojoj veličini", izjavio je Bozanić.

Hoće li biskupije financirati HBK izuzetno je važno pitanje jer bi u tom slučaju u plaćanju velebnih dvora na Ksaveru sudjelovali svi građani Hrvatske. Iz Bozanićeva odgovora nije jasno hoće li i koliko biskupije donirati, ali iz podatka da će zgrada kompletno biti useljena tek za pola godina evidentno je da Crkva neće moći zatvoriti financiranje bez domaćih biskupija, dakle i poreza i novca iz proračuna.

"Dugoročno je skromnije ono što je skuplje"

U pojašnjavanju visoke cijene zgrade HBK, Bozanić se pravdao i korištenjem vrlo skupih ekoloških rješenja u gradnji. Nova zgrada HBK ima izuzetno skupi sistem grijanja i hlađenja koji se bazira na korištenju geotermalne energije, a danas se moglo čuti da je možda skup, ali je dugoročno vrlo isplativ. "Ja sam uvijek za skromnije, pitanje grijanja i hlađenja moglo je skromnije, ali dugoročno je skromnije ono što je skuplje", rekao je Bozanić.

Kako bi biskupi opravdali skupu gradnju, Bozanić je cijenu kvadrata HBK usporedio s kvadratom novog Muzeja suvremene umjetnosti. "Gradio se i MSU i potrošilo se 3876 eura po metru kvadratnom. To je razlika kako se troši novac, njima sigurno nije došao od donacija izvana".