OSOBE s radikalnim političkim stavovima, lijevim i desnim, imaju smanjenu sposobnost prosudbe da nisu u pravu, pokazuje studija.
Znanstvenici londonskog University Collegea utvrdili su da ljudi s ruba političkog spektra uglavnom precjenjuju svoju sigurnost iako su odgovorili pogrešno na neko pitanje. Međutim, pitanja nisu bila vezana za politiku. Umjesto toga, znanstvenici su ispitanicima ponudili jednostavnu igru, dali su im da procijene koliko točaka ima na određenim fotografijama, piše britanski dnevni list Independent.
"Pružaju otpor promjeni stavova čak i kad im se dokaže da nisu u pravu"
Studija je pokušala izmjeriti metakogniciju, odnosno sposobnost osobe da prepozna kad je u krivu. Znanstvenici su željeli utvrditi jesu li dogmatska uvjerenja političkih radikala posljedica pretjeranog samopouzdanja ili razlika u metakogniciji. Zatražili su od dvije skupine s oko 400 ljudi da popune ankete iz kojih su mogli procijeniti njihove stavove prema alternativnim svjetonazorima. Iz odgovora su identificirali one s krajnje desnim i lijevim stavovima, odnosno izdvojili su osobe sklone autoritarizmu i netoleranciji.
Sudionicima su potom dali jednostavan zadatak da gledajući dvije fotografije procijene koja ima više točaka. Potom je od njih zatraženo da ocijene koliko su sigurni u svoje odgovore, a znanstvenici su ih novčanim nagradama potaknuli da budu što je moguće precizniji.
”Ustanovili smo da ljudi s radikalnim uvjerenjima imaju lošiju metakogniciju od onih s umjerenim stavovima. Takve osobe često su neutemeljeno sigurne u svoje pogrešne stavove i pružaju otpor promjeni stavova čak i kad im se dokaže da nisu u pravu”, kaže glavni autor studije dr. Steve Fleming.
Kako bi testirali reakciju sudionika na dokaz da su u krivu, znanstvenici su im ponudili dodatni set točaka na temelju kojeg su mogli doći do točnog odgovora. Umjereni koji su u početku pogrešno procijenili, bili su skloniji promijeniti mišljenje nakon dodatnih točaka, dok su radikali ostali postojani i nakon njih.
"Ljudi su još manje spremni priznati pogrešku kad je u pitanju politika"
Istraživači su bili sigurni u rezultate svoje studije jer je provedena na dvjema skupinama ljudi, no studija objašnjava samo dio radikalizma u ispitanika. ”Sumnjamo da su neki ispitanici bili manje radikalni zato što pitanja nisu bila vezana uz politiku. Naime, ljudi su još manje spremni priznati pogrešku kad je u pitanju politika”, objašnjava doktorand Max Rollwage.
Studija, objavljena u časopisu Current Biology, ukazuje da se manjak metakognicije može pronaći u svim područjima političkog spektra. Znanstvenici smatraju da se radikalizam temelji na načinu razmišljanja koji nadilazi političke sklonosti, zaključuje Independent.