POSLJEDNJI bijeli predsjednik Južnoafričke Republike Frederik de Klerk, koji je umro danas, često kritiziran zbog nedostatka grižnje savjesti zbog apartheida, uputio je u posthumno objavljenoj videosnimci bezrezervnu i punu ispriku.
"Svim srcem se ispričavam za bol, patnju, poniženje i štetu nanesenu crncima, smeđima i Indijcima Južne Afrike. Ovo je moja posljednja poruka narodu Južnoafričke Republike", izjavio je u snimci koju je objavila njegova zaklada. Naveo je da bi imao puno komentara o stanju u zemlji, ali i objasnio da je želio snimiti kratku poruku.
"Mnogi su mi vjerovali, a neki nisu"
"Kritičari me i dalje optužuju da sam na ovaj ili onaj način opravdavao apartheid", rekao je i priznao da je u mladosti branio segregaciju, a kasnije kao parlamentarac i čak i kao ministar.
"Kasnije sam se puno puta ispričao za bol i poniženje koje je taj režim nanio. Mnogi su mi vjerovali, a neki nisu."
"Dopustite mi da danas, u ovoj posljednjoj poruci, ponovim da se bezrezervno ispričavam", rekao je preciziravši da to ne čini samo kao bivši predsjednik Nacionalne stranke koja je taj režim nametnula 1948. već i u osobno ime.
"Shvatio sam da je apartheid bio pogreška"
"Od početka 1980-ih moje se stajalište u potpunosti promijenilo", rekao je i pozvao se na iskustvo slično obraćenju.
"Shvatio sam da je apartheid bio pogreška i da smo dosegli moralno neopravdanu točku." I to obraćenje se prelilo na politiku.
De Klerk je u neočekivanom govoru u parlamentu 1990. najavio oslobađanje Nelsona Mandele i legalizaciju Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) i drugih stranaka koje su se borile protiv apartheida, čime je otvoren put demokratskoj tranziciji zemlje.
De Klerk je 1993. godine podijelio Nobelovu nagradu za mir s Mandelom, kojeg je tri godine ranije oslobodio iz zatvora, ali se njegova uloga u tranziciji prema demokraciji i dalje preispituje. Mnogi crnci ljuti su jer nije spriječio političko nasilje u turbulentnim godinama koje su prethodile izborima 1994. Stanovnici JAR-a s desnog političkog spektra, koji su dugo vodili zemlju, smatraju ga izdajnikom ideje bijelog supremacizma.