Foto: Gulliver Getty
ŠPIJUNI Istočne Njemačke poznati su po tome što su tijekom Hladnog rata prikupljali podatke i o svojim ljudima i onima u Zapadnoj Njemačkoj, no posljednji premijer te socijalističke države sad želi doznati što su tada bilježili obavještajci s druge strane Željezne zavjese.
"Kako mogu pisati o tome ako su zapadni dosjei o meni zapečaćeni?" upitao je suce.
Na čelu države
Modrow je dugo godina bio čelnik Partije socijalističkog jedinstva Istočne Njemačke, a u studenom 1989. je došao na čelo te države u vrijeme dok je bila u neredu i pripremala se na ujedinjenje sa Zapadnom Njemačkom. Funkciju je napustio u travnju 1990. godine.
Federalna obavještajna zajednica, špijunska agencija Zapadne Njemačke koja djeluje i u danas ujedinjenoj Njemačkoj, priznala je da čuva dokumente o Modrowu iz razdoblja od 1958. do 1990., no pokazali su mu samo dio njih, tvrdeći kako moraju štititi svoje izvore.
Njemački zakon dopušta pojedincima da pregledavaju svoje dosjee ako su stariji od 60 godina i njihovo otkrivanje ne ugrožava državnu sigurnost.
Modrow se već pet godina bori da vidi spise o sebi.
Uništena većina spisa
Obavještajni dokumenti Istočne Njemačke objavljeni su nakon što je ta država prestala postojati, no tajni agenti su u njezinim završnim danima uništili većinu spisa, zabrinuti da će oni koje su špijunirali tražiti osvetu.
Radne skupine i dalje pokušavaju ponovno sastaviti te poderane dokumente, a interes za čitanjem tih dosjea vrlo je velik.
Pošto su istočnonjemački obavještajni podaci objavljeni, Modrow smatra kako to treba biti slučaj i s onima iz Zapadne Njemačke, no njemačke obavještajne institucije ističu kako su ti dokumenti zaštićeni postojećim zakonom.