Potrošnja na obranu u Europskoj uniji drastično raste uslijed sve intenzivnijih globalnih prijetnji, a u posljednjih pet godina iznos se gotovo udvostručio.
S ukupno 198 milijardi eura potrošenih u 2020. godini, Europska obrambena agencija (EDA) predviđa da će izdaci u 2025. dosegnuti čak 392 milijarde eura.
Sigurnosni stručnjaci ovaj nagli porast izravno povezuju s ruskom invazijom na Ukrajinu i nestabilnom američkom potporom europskoj sigurnosti, a dok mirovni pregovori traju, raste bojazan da bi sporazum u korist Moskve mogao dugoročno ugroziti stabilnost kontinenta, piše Euronews.
| Država | Ukupna potrošnja (milijarde €) |
|---|---|
| Njemačka | 90.6 |
| Francuska | 59.6 |
| Italija | 32.7 |
| Poljska | 31.9 |
| Španjolska | 22.7 |
| Nizozemska | 21.3 |
| Švedska | 11.4 |
| Danska | 9.2 |
| Belgija | 8.0 |
| Rumunjska | 7.9 |
| Češka | 6.7 |
| Grčka | 6.5 |
| Finska | 6.4 |
| Austrija | 4.9 |
| Mađarska | 4.5 |
| Portugal | 4.2 |
| Slovačka | 2.6 |
| Litva | 2.4 |
| Bugarska | 2.0 |
| Hrvatska | 1.6 |
| Latvija | 1.3 |
| Estonija | 1.3 |
| Irska | 1.2 |
| Slovenija | 0.9 |
| Luksemburg | 0.7 |
| Cipar | 0.6 |
| Malta | 0.1 |
Prema podacima EDA-e, zemlje Europske unije su u 2024. godini na obranu potrošile 343,2 milijarde eura. Na vrhu ljestvice uvjerljivo se nalazi Njemačka s izdvojenih 90,6 milijardi eura, što čini 26,4% ukupne potrošnje EU-a. Slijedi je Francuska s 59,6 milijardi eura, odnosno 17,4% ukupnog iznosa. Zajedno, ove dvije gospodarske sile čine gotovo 44% svih izdataka za obranu u Uniji, s ukupnim iznosom od 150 milijardi eura.
Na trećem mjestu je Italija s 32,7 milijardi eura, a odmah iza nje je Poljska s 31,9 milijardi. Španjolska zaokružuje prvih pet, no njezini su izdaci s 22,7 milijardi eura i dalje relativno niski među vodećim europskim gospodarstvima.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump ranije ove godine zaprijetio je izbacivanjem Španjolske iz NATO-a zbog odupiranja obvezi da poveća vojnu potrošnju na 5% BDP-a. Sveukupno, pet vodećih zemalja potrošilo je 237,5 milijardi eura na obranu, što čini više od dvije trećine (69,2%) ukupnog iznosa na razini EU-a.
S druge strane, čak 14 zemalja članica EU-a potrošilo je manje od 5 milijardi eura, od čega ih je osam izdvojilo manje od 2 milijarde. Zajedno, ova skupina zemalja sudjeluje sa samo 8,2% u ukupnoj potrošnji, odnosno 28,2 milijarde eura. U tu skupinu spadaju Austrija (4,9 milijardi eura), Mađarska (4,5 milijardi eura) i Portugal (4,2 milijarde eura).
Najmanje je potrošila Malta, sa svega 99 milijuna eura. Za usporedbu, važne europske članice NATO-a izvan EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo i Turska, u 2024. su godini prema podacima saveza potrošile 75 milijardi, odnosno 24,4 milijarde eura.
Kada se pogleda potrošnja po stanovniku, razlike su još izraženije i kreću se od 174 eura na Malti do čak 1540 eura u Danskoj u 2024. godini. Prosjek na razini EU-a iznosio je 764 eura po stanovniku.
Uz Dansku, još četiri zemlje troše više od 1000 eura po osobi: Nizozemska (1184 eura), Finska (1140 eura), Švedska (1073 eura) i Njemačka (1069 eura). U deset zemalja ta je brojka ispod 500 eura, uključujući Španjolsku s 465 eura. Francuska po stanovniku izdvaja 869 eura, a Italija 555 eura.
"Ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu bila je glavni pokretački faktor iza porasta izdataka za obranu", rekao je za Euronews Business Calle Håkansson, istraživač u Švedskoj agenciji za obrambena istraživanja. "Iako su se ulaganja u obranu u Europi već povećavala tijekom proteklog desetljeća, rat u Ukrajini označio je veliku prekretnicu."
Podaci potvrđuju ovaj trend. Realna potrošnja, prilagođena za inflaciju, porasla je za 99% u desetljeću od 2015. do 2025. godine. Najniža točka dosegnuta je 2014. godine, nakon čega potrošnja neprestano raste.
"U 2014. godini, zemlje EU-a - od kojih je većina također članica NATO saveza - zaustavile su trend smanjenja obrambenih proračuna kao odgovor na prvu rusku invaziju na Ukrajinu", objasnio je Rafael Loss, politički suradnik u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR).
Ipak, napomenuo je kako je trebalo nekoliko godina da povećanja proračuna nadmaše rast BDP-a i približe se NATO-ovom cilju od 2% BDP-a.
Na summitu ranije ove godine, članice NATO-a su pod pritiskom SAD-a dogovorile novi, ambiciozniji cilj: povećanje potrošnje za obranu na 5% BDP-a do 2035. godine. Plan predviđa da se 3,5% BDP-a troši na temeljnu obranu, a preostalih 1,5% na širu sigurnosnu infrastrukturu.