Gjurić, koji je na čelo klinike došao natječajem prije šest mjeseci iz njemačke sveučilišne bolnice u Erlingenu, smatra kako preseljenje u novi objekt na Rebru, čiji je dovršetak predviđen za Uskrs 2006., ne bi trebalo biti pitanje konsenzusa nego vizije struke.
Navodi kako je prije njegova dolaska na čelo klinike postojao veliki otpor preseljenju, no od tada o tome se nije raspravljalo.
"Po mišljenju mladih stručnjaka, prostorne i tehničke probleme je trebalo odavno riješiti budući da želimo postati moderan centar koji se želi uspoređivati s centrom u Grazu koji je 50 godina ispred nas", kaže Gjurić.
Ističe da je u proteklih pola godine uveo nove operativne metode koje zahtijevaju intenzivnu postoperativnu skrb, pa je neprimjereno da se takvog pacijenta, zatrebaju li pretrage CT-om i magnetskom rezonancom, vozilom hitne pomoći vozi na Rebro za što u najoptimalnijim uvjetima treba dva sata.
Stručnjaci Klinike za ORL godišnje operiraju oko 2.600 bolesnika, a ambulantno ih prime oko 10.000.
Neki od dugogodišnjih gorućih problema koje Gjurić spominje su nedostatak dizala za bolesnike te problem nepostojanja središnje stanice za grijanje i medicinske plinove.