TRAJANJE života ovisi o brojnim čimbenicima, posebno o prehrani i stilu života. Primjerice, život se može produžiti ako se zdravo hranimo, ako redovno vježbamo te ako ne pijemo alkohol i ne pušimo.
No, poznato je da na trajanje života velik utjecaj ima i genetika – djeca dugovječnih roditelja u prosjeku žive duže. Studije provedene na blizancima pokazale su da se otprilike 20-30% varijacija u trajanju ljudskog života može povezati s genetikom, dok je ostatak posljedica individualnog ponašanja i čimbenika u okolišu koji se mogu modificirati.
Za sada se još uvijek ne zna točan broj ljudskih gena koji su povezani s životnim vijekom. Genska osnova ljudske dugovječnosti složena je i uključuje više gena. Neke procjene sugeriraju da stotine ili čak tisuće gena mogu biti uključene u određivanje životnog vijeka. Međutim, znanstvenici nastoje pronaći one gene čiji je utjecaj na dugovječnost najveći.
Tim talijanskih znanstvenika objavio je 2015. godine rad u časopisu Immunity & Ageing koji je pokazao da ljudi koji dožive 90 i više godina često imaju posebnu LAV (longevity-associated variant) verziju gena BPIFB4 koja ih štiti od kardiovaskularnih oštećenja i održava srce u dobroj formi za duže vrijeme.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu i svake godine odnose oko 17.9 milijuna života.
Genska terapija pomoću adenovirusa
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Cardiovascular Research, talijanski je tim prvo pomoću genske terapije adenovirusom kao vektorom, odnosno prijenosnikom, uveo mutirani gen u starije miševe.
Adenovirusi se često koriste u genskim terapijama jer su učinkoviti prijenosnici gena. Mogu se lako uzgojiti, što znači da se mogu proizvesti velike količine virusa. Također imaju širok raspon domaćina, što znači da mogu zaraziti široku paletu tipova stanica.
Osim toga, adenovirusi se ne integriraju u genom domaćina, što može smanjiti rizik mogućih štetnih učinaka. Oni ne mijenjaju ljudsku DNK na trajan način. U genskoj terapiji, oni se modificiraju tako da nose terapeutski gen, koji se zatim dostavlja ciljanim stanicama u tijelu. Nakon što adenovirus uđe u ciljnu stanicu, otpušta terapeutski gen u jezgru stanice, gdje se može prepisati i prevesti u funkcionalni protein.
Gen pomladio srca miševa i ljudi
Dugovječna varijanta gena promijenila je markere biološkog starenja srca životinja za vremensko razdoblje koje je ekvivalent desetak ljudskih godina.
Kod sredovječnih miševa ista je terapija zaustavila slabljenje srčane funkcije.
U laboratorijskim ispitivanjima talijanski je tim isti gen dodao u stanice ljudskog srca koje su bile uzete od 24 starija pacijenta s ozbiljnim srčanim problemima.
Rezultati su pokazali da LAV-BPIFB4 igra značajnu ulogu u održavanju tzv. pericitnih stanica koje, među ostalim, sudjeluju u izgradnji novih krvnih žila i njihovom održavanju u dobrom stanju, što omogućuje da srce dulje dobro funkcionira.
"Utvrđeno je da su stanice starijih pacijenata, posebno one koje podupiru izgradnju novih krvnih žila, zvanih periciti, manje učinkovite i starije", rekla je voditeljica studije Monica Cattaneo, znanstvenica iz IRCCS Multimedica Groupa u Italiji.
"Kada smo dodali gen/protein dugovječnosti u epruvetu, uočili smo da se pokrenuo proces pomlađivanja: srčane stanice starijih pacijenata sa zatajenjem srca ponovno su počele pravilno funkcionirati; postale su učinkovitije u izgradnji novih krvnih žila."
Dugovječni ljudi prirodno prenose gen LAV-BPIFB4 na svoju djecu. Međutim, znanstvenici smatraju da bi se on ili proteini koje stvara mogli koristiti u liječenju ljudi čiji roditelji imaju povijest problema sa srcem.
Neka ranija istraživanja već su pokazala da usađivanje gena LAV-BPIFB4 kod miševa zaustavlja aterosklerozu, dijabetes i neke druge zdravstvene tegobe. Buduća klinička ispitivanja trebala bi pokazati hoće li ista terapija imati preventivni učinak kod ljudi.
Možda bi se mogli koristiti proteini umjesto gena
Znanstvenici također istražuju bi li se u terapijama umjesto gena LAV-BPIFB4 mogli koristiti proteini koje on stvara jer je njihova primjena sigurnija i jednostavnija.
"Naša otkrića potvrđuju da zdravi mutirani gen može obrnuti slabljenje rada srca kod starijih ljudi", rekla je Madeddu.
"Sada nas zanima da vidimo može li slično djelovati i davanje proteina umjesto gena", dodala je.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.