PREMA rezultatima istraživanja Sveučilišta u Oslu Europljani su postali bjeloputi prije 5.500 godina. Prema prvim podacima, stanovnici Velike Britanije i Skandinavije su tisućama godina imali tamnu boju kože. Do promjena u boji kože je došlo s prijelazom u načinu prehrane. Prije 5.500 godina su Europljani prešli s lovačko-sakupljačkih načina života na većinom poljoprivredni način. Zbog smanjene količine mesa u prehrani koji organizmu daje potrebne doze vitamina D i života u područjima koji godišnje imaju manje sunčanih dana, u ljudi je došlo do pada razine vitamina D, kojega također, manjka u hrani uzgojenoj na poljoprivrednim imanjima. Istovremeno, pigmenti tamnopute kože blokiraju ultraljubičaste zrake koje omogućuju njegovo stvaranje u organizmu. Sve to je, vjeruju znanstvenici, potaklo promjene u boji kože.
Prehrana je izazvala promjene boje kože
Johan Moan s oslovskog sveučilišta smatra da je u periodu prije 5.500-5.200 godina način prehrane znatno utjecao na boju kože u stanovnika britanskog otočja, prenosi Times. Moan naglašava da pomanjkanje vitamina D u organizmu dovodi do srčanih bolesti, dijabetesa, artritisa i pada imuniteta. "Hladna klima je ubrzala "posvjetljivanje" kože u Europljana. Hrana je bila nedostatan izvor vitamina D, a sunčeva energija je bila preslaba da izazove stvaranje tog vitamina u tamnijoj puti."
Znanstvenici su dosad vjerovali kako je seoba ljudi na sjever glavni uzrok promjena u količinama pigmenta, međutim, nova studija pokazala da je važnu ulogu odigrala i prehrana. Ako se ova teorija potvrdi to bi značilo da su rani Europljani bili znatno tamnije puti.