Na današnji dan 2023. godine silovito nevrijeme praćeno olujnim vjetrom i obilnom kišom sručilo se iza 16 sati na Zagreb i okolicu. Radilo se o oluji kakva se ne pamti u zadnjih 100 godina.
U nevremenu su poginula dvojica muškaraca, više ljudi je ozlijeđeno, a nastala je i velika materijalna šteta. Županijski centar 112 Zagreb zaprimio je oko 1000 poziva, a na području Zagreba i Zagrebačke županije u jednom danu bilo je više od 1300 intervencija žurnih i komunalnih službi, objavila je Civilna zaštita.
U Zagrebu poginula dvojica muškaraca
U Čavićevoj ulici u Zagrebu poginuo je 48-godišnji konobar Dario R., koji je nakon jutarnje smjene otišao po suprugu. Na auto u kojem je bio s njom i njezinim kolegicama srušilo se drvo koje ga je na mjestu usmrtilo.
Na drugom dijelu grada, u Novom Zagrebu, u naselju Dugave poginuo je 50-godišnji Senad I. Dok je pokušavao pobjeći od oluje, na njega je palo drvo. Živio je u zgradi koja se praktički nalazi preko puta mjesta na kojem je poginuo.
U još dvjema županijama dvoje mrtvih
U razornom nevremenu život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, koji je bio u automobilu na koji je palo stablo. Umro je i 65-godišnji vatrogasac u Tovarniku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a pozlilo mu je tijekom intervencije saniranja posljedica nevremena.
Prema priopćenju Državnog hidrometeorološkog zavoda, udari vjetra bili su olujni, na granici orkanskih. To ih svrstava među najjače zabilježene na zagrebačkom području. Primjerice, na Plesu je izmjeren udar od 115 km/h.
Jedna od najjačih grmljavinskih oluja otkad postoje mjerenja
Palo je od 20 do 35 litara po četvornom metru u 10-ak minuta. Da je kiša nastavila padati tim intenzitetom, za sat vremena palo bi 150-200 litara kiše po četvornom metru. Prema analizama, to je bila jedna od najjačih grmljavinskih oluja u Zagrebu otkada postoje mjerenja.
Nakon središnje Hrvatske, grmljavinsko nevrijeme nastavilo je putovati prema istoku te je sličnom žestinom zahvatilo još brojne gradove (Lipik, Slavonski Brod, Županja...) gdje su izmjerene brzine vjetra i do 180 km/h.
Klimatolog: Takve oluje teško je prognozirati
O oluji je za HRT govorio klimatolog, geofizičar, profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branko Grisogono.
"To je jedna neobična oluja koja spada u mezoskalne fenomene. Njih je jako teško prognozirati. To je bio mezoskalni konektivni sustav koji je u nekim trenucima pokazivao značajke tzv. superćelijskog Cumulonimbusa. Radi se o najjačim olujnim oblacima po rotaciji. To se dogodilo", rekao je Grisogno.
"Postojala je ogromna energija u atmosferi, tzv. konektivna raspoloživa potencijalna energija. Bilo je dovoljno vjetra na visini i to su prekursori za pojavu takvog vremena. Ne može se sa sigurnošću reći gdje i kada, ali vjerojatno rizik raste približavanjem prognoze", dodao je.