O teškoj pomorskoj nesreći kod Splita, u kojoj su poginula četiri državljana Češke prilikom sudara katamarana i jedrilice, za HRT je govorio pomorski stručnjak Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci, koji je objasnio pravila izbjegavanja sudara i procedure istrage.
>> Razoj događaja pratite na Indexu
Iako točne okolnosti nesreće u akvatoriju Splitskih vrata još nisu službeno potvrđene, Frančić ističe da međunarodna konvencija o izbjegavanju sudara na moru (Collision Regulations) jasno definira tri situacije: protukurs, križanje kurseva i pretjecanje.
"Brod s desne strane ima pravo puta"
"Uvijek imamo brod s pravom puta, koji se ne mora micati, i brod koji mu ustupa put. Ako govorimo o križanju kurseva, brod s desne strane ima pravo puta. Ovaj drugi mu mora skrenuti i ustupiti put, najčešće udesno", pojasnio je Frančić.
Međutim, stručnjak naglašava da odgovornost nikada nije isključivo na jednoj strani. Prema pravilima, čak i brod koji ima pravo puta mora reagirati i poduzeti sve da spriječi katastrofu ako primijeti da se drugo plovilo ne miče. "Na neki način, oba broda moraju izbjegavati sudar", kaže Frančić.
"Akcija mora biti odlučna i pravovremena"
Upitan koliko brzo brzi putnički katamaran i jedrilica uopće mogu reagirati u kritičnoj situaciji, Frančić je istaknuo da svaka akcija na moru mora biti pravovremena i odlučna, daleko prije nego što plovila dođu u neposrednu blizinu.
"Kada govorimo o velikom katamaranu, riječ je o brodu specifične konstrukcije i odličnih manevarskih karakteristika. Ta plovila smanjivanjem brzine mogu potpuno stati u vrlo kratkom vremenu i na kratkoj udaljenosti plovnog puta", naglasio je stručnjak.
Objasnio je da Međunarodna pomorska organizacija donosi rezolucije i da postoje pravila o krugu okreta te o zaustavnom putu koji se onda definira maksimalno za svaki brod - primjerice, za napredovanje 4.5 duljina broda, a zaustavni put 15 duljina broda. "Međutim, to ovisi o svakom brodu. Za ovaj HSC brod (High Speed Craft), koji je specifične konstrukcije, to može biti i puno manje. On ima odlične manevarske karakteristike i može se relativno brzo zaustaviti", istaknuo je stručnjak.
Kako izgleda istraga?
Frančić, koji je bio i član Upravnog vijeća Agencije za istraživanje nesreća, objasnio je razliku između istraga koje provode Lučka kapetanija i DORH te one koju provodi Agencija.
"Kapetanija i DORH traže krivca i odgovornost. S druge strane, Agencija provodi sigurnosnu istragu koja traži uzroke i donosi preporuke kako se to više nikada ne bi ponovilo", rekao je Frančić za HRT.
Dodao je da istražitelji prvo izuzimaju dokaze o kretanju brodova, poput radarskih i VTS snimki, a zatim obavljaju razgovore s posadom i očevicima. "U svakoj nesreći na koncu se utvrdi jako puno čimbenika koji su doprinijeli tragediji, a ne samo ono što je neposredno vidljivo na prvi pogled."
Rizik na Jadranu ljeti drastično raste
Gustoća prometa u ljetnim mjesecima, posebno u uskim kanalima i prolazima poput Splitskih vrata, drastično povećava rizik od pomorskih nesreća.
"U zadnjih nekoliko godina, a posebno nakon pandemije, taj je rizik na Jadranu u stalnom porastu. No, opasnost uvijek postoji – ne smijemo zaboraviti da se jedna od najvećih pomorskih nesreća kod nas dogodila zimi", zaključio je Frančić.