ZNANSTVENICI često, u ime boljitka znanosti, vrlo ozbiljno proučavaju stvari kojima se obični ljudi ne bi ni približili. Tako je bilo i u ovom slučaju, kada su japanski virolozi nakon sustavne analize svinjskog izmeta uočili jednu novu vrstu virusa koja bi mogla biti prvi pokazatelj sasvim drugačije evolucije tih zaraznih čestica.
Za razliku od živih organizama, u koje ubrajamo bakterije, prabakterije i eukariote, virusi nemaju stanice. Zbog toga ih se često naziva aktivnim česticama te se u znanstvenim krugovima još uvijek raspravlja jesu li virusi zapravo živi ili ne, piše Science Alert.
Unatoč nekim neslaganjima, stručnjaci se slažu što tvori sam virus, odnosno da se radi o čestici sastavljenoj od genetskog materijala (nukleinske kiseline), koja se nalazi u zaštitnom spremniku proteina, a koja može zaraziti određene vrste stanica i unutar njih se razmnožavati. Naime, virusima je za razmnožavanje potrebna živa i zdrava stanica.
Ne može se razmnožavati, a ipak se razmnožava
No, sada su znanstvenici s japanskog sveučilišta Tokyo University of Agriculture and Technology (TUAT) otkrili do sada nepoznati virus koji prkosi toj dosadašnjoj interpretaciji.
"Rekombinantni virus koji smo pronašli nema strukturne proteine. Što znači da ta vrsta virusa ne može napraviti virusnu česticu", rekao je virolog Tetsuya Mizutani iz TUAT-a.
Radi se o vrsti enterovirusa G (EV-G), koji pripada obitelji Picornaviridae, odnosno o picornavirusu. Znanstvenici su već prije identificirali mnogo vrsta virusa EV-G, no sada je pronađena "nova, defektna" varijanta koja umjesto uobičajenih virusnih struktura ima nepoznate popratne gene.
To bi značilo da ova nova vrsta, nazvana EV-G tip 2, ne može samostalno ući u stanicu domaćina. Stoga se sada postavlja pitanje kako se taj virus reproducira i kako to da uopće postoji.
Misterij drugačije evolucije
Japanski znanstvenici u svome istraživanju predstavljaju jedno zanimljivo rješenje za taj problem, a to je da je novi virus evoluirao na taj način da za reprodukciju koristi druge viruse iz kojih posuđuje strukturne proteine. Dokaz koji potkrepljuje ovu teoriju je da su u izmetu svinje otkriveni istovremeno i EV-G tipa 1 i 2.
"Budući da je rekombinantni EV-G tipa 1 otkriven u istom uzorku fekalija kao i novi rekombinantni EV-G tipa 2, moguće je da je EV-G tipa 1 poslužio kao pomoćni virus za razmnožavanje“, objasnili su znanstvenici u istraživanju.
Naravno, takva hipoteza povlači dodatna pitanja jer virolozima za sada nije poznato na koji način bi virus mogao uzeti od druge podvrste strukturne proteine i pomoću njih se razmnožavati.
"Možda gledamo jednu sasvim drugačiju evoluciju virusa", rekao je Mizutani.
"Još uvijek ne znamo kako je točno nastao ovaj novi virus, kako inficira stanice i kako razvija svoju virusnu česticu. U našem budućem istraživanju pokušat ćemo riješiti ove misterije“, dodao je.
Istraživanje o novoj vrsti virusa objavljeno je u časopisu Infection, Genetics and Evolution.