OSOBE s invaliditetom često se susreću s raznim problemima u svakodnevnom životu. Ono što je za druge mala prepreka koju preskoče, za njih je problem zbog kojeg često ostaju zatvoreni u svojim domovima.
Veliki utjecaj na razinu kvalitete njihovog života ima i pristupačnost grada u kojem žive. Provjerili smo je li najveći grad u Dalmaciji prilagođen životu starije populacije i osobama s invaliditetom. Splitskim ulicama proveli su nas Ivan Tokić i Stipo Margić te ukazali na probleme s kojim se susreću svakog dana.
Tokić: Split nam je kao i ostatak Hrvatske nepristupačan
Kako je biti otac, suprug i voditi udrugu, a biti slijep, najbolje zna Ivan Tokić koji je vid postepeno zbog bolesti izgubio tijekom srednjoškolskih dana. Problemi s vidom su mu otežali svakodnevicu i zbog njih se nije mogao dalje obrazovati u smjeru u kojem je htio. No nije odustao od života.
Najvećom prekretnicom u životu Ivan smatra upravo dolazak u Županijsku udrugu slijepih i slabovidnih osoba čiji je predsjednik već četiri godine. Njegova najveća podrška je obitelj, a titula vjernog suputnika u nepredviđenim okolnostima pripala je zaigranom labradoru Voiceu.
Bez psa vodiča, Ivan priča kako bi se u gradu teško snalazio samo s bijelim štapom. Navikao je na Voicea, a odmaže mu kaže i nepristupačnost Splita. Primijetio je kako se u posljednje vrijeme radi na osnovnoj prilagodbi, no za njega je Split, kao i ostatak Hrvatske, u iznimno lošem stanju kada je u pitanju ova problematika.
"Do sada su postavljene rampe za osobe u kolicima, slijepima je lakše pronaći zebru, najavljeno je postavljanje prve trake vodilje, a postavljeno je i nekoliko zvučnih semafora. No sve su to nekakvi minimalni uvjeti", smatra Tokić.
Zvučni semafori
U kretanju gradom slijepim i slabovidnim osobama puno pomažu postavljeni zvučni semafori koji zvukom daju signal kada je sigurno prijeći ulicu. Kako bi čuli znak za prelazak ulice, semafor prvo moraju upaliti. No Ivan kaže kako je najveći izazov pronaći zvučni semafor koji oni ne vide ni ne čuju.
"Vrsta semafora koja se postavlja u Hrvatskoj nije adekvatna za slijepe osobe. To su semafori koji stoje ugašeni, a slijepa osoba ga mora pokrenuti. Zvučni semafor inače ima dvije funkcije od kojih jedna daje signal gdje se nalazi raskrižje, a druga funkcija pomaže u prelasku ceste. Ako on ne radi, ja ne mogu pronaći raskrižje i on gubi svoju funkciju", rekao je Ivan.
Mnoge države su uvidjele probleme zvučnih semafora koji stvaraju buku stanarima te ugradili moderniji prototip koji se pokreće na daljinski upravljač ili mobilnu aplikaciju. Među prvima su to uvele Sjedinjene Američke Države, a potom su se korištenju modernih zvučnih semafora okrenule europske države poput Češke i Španjolske.
Tokić kaže da je mnogo puta primijetio da se zvučni semafori pokvare te ne rade ili šalju krive signale koji mogu ugroziti sigurnost slijepih i slabovidnih osoba.
"Problem je i taj što semafori imaju radno vrijeme jer rade od 7 ujutro do 22 sata navečer i nakon toga se gase. Nenormalno je da jedno takvo pomagalo ima radno vrijeme. I ja sam samo čovjek koji se želi družiti i biti vani iza 22 sata. Bez zvučnog semafora nije lako prijeći raskrižje od četiri trake."
No kada zvučni signal zakaže, tu su građani koji su uvijek spremni pomoći. Jednom prilikom nakon izlaska iz busa Ivan je osjetio kako je kraj njega protrčala osoba. Nakon par sekundi shvatio je da je netko primijetio da ne rade zvučni semafori te ih je na cijelom raskrižju upalio kako bi on mogao sigurno prijeći ulicu.
Javni prijevoz
Korištenje javnog prijevoz prije godinu dana bilo je jedno stresno iskustvo za sve slijepe osobe koje su samo brojeći stanice mogle znati kada trebaju izaći. Često se dogodi da pogriješe i izađu na krivoj stanici te se izgube. Danas im je vožnja od jednog do drugog odredišta puno opuštenija zbog uvođenja zvučnih najava u autobusima i na stanicama.
"Vožnja javnim prijevozom je mnogo lakša i s manje stresa se odlučim voziti javnim prijevozom. No problem stvara i što smo mi jedan od rijetkih gradova u kojem slijepe osobe ne mogu dobiti besplatan javni gradski prijevoz. Smatram da to nije preskupo Zagrebu i Rijeci ili Solinu i Kaštelima, zašto bi bilo skupo jednom Splitu", pita se Tokić.
Slijepe osobe teže samostalno mogu otići u državne institucije poput gradske uprave Banovine jer ni unutrašnjosti institucija nisu, prema mišljenju Ivana, prilagođene osobama s invaliditetom. Zbog toga često u tim slučajevima s njima odlazi prateća videća osoba koja im pomaže u obavljanju obveza.
Na izazove i probleme odgovorili aplikacijom
Korištenje javnog prijevoza ili odlazak u restoran i kafić za osobe u invalidskim kolicima su veliki izazovi za koje se moraju pripremiti. Dok drugi biraju sviđa li im se hrana u restoranu ili koji kafić služi najbolju kavu, Stipo Margić mora paziti kakav je pristup objektu.
Prije nekoliko godina s prijateljima je želio proslaviti rođendan u gradu. Dugo su istraživali, no nisu uspjeli pronaći informacije o stupnju pristupačnosti objekata. Iako ga je tada uzrujao nedostatak informacija zbog kojih nije znao gdje može ići, odlučio je napraviti promjenu.
"Sa svojim prijateljima sam pokrenuo inicijativu koja će promijeniti način na koji ljudi pristupaju informacijama o pristupačnosti objekata. Iz naše želje za jednakosti i inkluzijom, rodila se interaktivna platforma Liberato Map. To je baza podataka koja pruža informacije o stupnju pristupačnosti objekata u gradu Splitu", ispričao nam je Stipo.
Nakon osnivanja Udruge Liberato i pokretanja aplikacije, bazu podataka prošili su na još četiri grada, a pridružilo im se 25 članova i 17 volontera koji svakodnevno rade na širenju interaktivne platforme.
Web-stranica ili aplikacija za mobilni uređaj vrlo je laka za korištenje. Nakon odabira grada prema lokacijskim oznakama na karti izabere se željena lokacija. Nakon odabira lokacije korisnicima su dostupne informacije ima li određeni objekt parking za invalide, rampu ili prilagođen WC.
"Želja nam je aplikaciju konstantno ažurirati i proširiti na još gradova. Trenutno su uvršteni Split, Zadar, Trogir, Omiš i Makarska. Pokušali smo istu stvar napraviti za grad Zagreb, no nažalost nismo uspjeli. Nekada nije do nas već do gradskih uprava koje nam ne izlaze u susret", rekao je Stipo.
Stipo: Još treba poraditi na svijesti građana
Iako je centar grada i sveučilišni dio u Splitu poprilično prilagođen osobama u kolicima, Stipo smatra kako još uvijek ima mjesta napretku. Društveni život nedostupan im je na Gripama zbog velikog broja stepenica i ulaza koji nisu prilagođeni.
Kada se prije nekoliko godina vozio javnim prijevozom, vozač mu nije htio pomoći pri ulasku jer, kako je rekao, nije smio napuštati radno mjesto. Na kraju su mu pomogli susretljivi građani. Često se, kaže, nalazio u situacijama u kojima bi mu pomogli prolaznici, no on smatra kako ne bi trebao pitati za pomoć već bi im osnovna pristupačnost trebala biti dostupna.
"Nije sve savršeno i naravno da se u Splitu još treba raditi na pristupačnosti. Posljednjih nekoliko godina vidljiv je veliki napredak u infrastrukturi, pogotovo na sveučilištu. No smatram kako se treba raditi na edukaciji i svijesti građana i prihvaćanju osoba s invaliditetom."
Grad Split o pristupačnosti
O pristupačnosti smo razgovarali s dogradonačelnikom Bojanom Ivoševićem koji je rekao kako Gradska uprava ulaže znatna sredstva kako bi Split bio pristupačan osobama s invaliditetom.
"Uz prilagođavanje naših škola, ustanova i sportskih objekata, Grad Split znatna sredstva ulaže u prilagodbu javnih površina osobama s invaliditetom kroz izgradnju većeg broja rampi na nogostupima, a počeli smo ugrađivati i zvučne semafore za slijepe koji se cijeli prošli mandat nisu postavljali", rekao je Ivošević te dodao kako će uskoro postaviti prvu taktilnu stazu.
"Prva taktilna staza naručena je i bit će uskoro realizirana za potez od prostorija Županijske udruge slijepih do autobusne stanice u Zagrebačkoj na prijedlog same udruge. Bit će to prva taktilna staza realizirana od strane Grada Splita. Uz to, kao što smo već naveli, u ovom mandatu postavljena su 24 zvučna semafora na području grada Splita te do kraja godine planiramo postaviti još četiri."
Kada je u pitanju besplatan javni gradski prijevoz za osobe s invaliditetom, Ivošević kaže kako je trenutno na snazi odluka iz 2014. godine koja se odnosi na one koji imaju oštećenja od 70% i više na donje ekstremitete.
"U ovom trenutku povećavamo iznose subvencije tvrtki Promet ponajprije radi povećanja sigurnosti za djecu prilikom odlaska u školu na dionicama koje nemaju nogostup. Prošle godine osigurali smo to na području GK Neslanovac, ove godine na području MO Žrnovnica, a upravo razmatramo problematiku GK Žnjan. S obzirom na broj stradale djece u prometu u RH, ove godine to nam je prioritet", zaključio je Ivošević.