Dok je predsjednik Vladimir Putin usredotočen na rat u Ukrajini, njegovi strateški saveznici diljem svijeta osjećaju se zanemareno. Dužnosnici u Venezueli smatraju da je njihov dugogodišnji sigurnosni odnos s Moskvom bio samo "tigar od papira", a slično se osjećaju i u drugim savezničkim prijestolnicama. Od Damaska i Teherana do Havane, režimi koji su se oslanjali na bliske veze s Kremljem u posljednjih su 13 mjeseci otkrili da ruska podrška izostaje u ključnim trenucima, piše Bloomberg.
Sirijski diktator Bashar al-Assad pobjegao je u Moskvu nakon što je ruska vojna podrška presušila. Kuba se, bez svog zaštitnika, suočava s humanitarnom krizom za koju neki smatraju da bi mogla postati "sljedeća domina koja će pasti". Iran, zemlja koju je 2025. godine bombardirao SAD, suočava se s prosvjedima koji prijete opstanku režima, kao i s prijetnjom daljnje američke vojne akcije.
Najupečatljiviji simbol ruskog zanemarivanja saveznika je sudbina Nicolasa Madura iz Venezuele, koji se nalazi u zatvoru u New Yorku. Dok sigurnosni aparat u Caracasu analizira kako je došlo do njegovog uhićenja, tamošnji dužnosnici u neslužbenim razgovorima izražavaju zaprepaštenje neuspjehom kubanskih i ruskih partnera da ga zaštite, navode izvori upoznati sa situacijom.
Iako je američki predsjednik Donald Trump višekratno javno najavljivao namjeru da smijeni Madura, dužnosnici u Caracasu žale se da kubanske i ruske obavještajne službe, na koje su se oslanjali, nisu uspjele identificirati ranjivosti ni pružiti konkretne informacije o prijetnjama venezuelanskom vođi.
Značajan dio Madurove osobne sigurnosti bio je povjeren kubanskim obavještajcima, što potvrđuje i podatak kubanske vlade o smrti 32 njezina državljanina tijekom američke operacije. Prema riječima dužnosnika, povjerenje između Venezuele i kubanskih partnera je nestalo.
Kritike su upućene i na račun ruskih protuzračnih sustava S-300 i Buk-M2, koji nisu zaštitili zračni prostor Venezuele. Dužnosnici se žale da Rusija nije pružila odgovarajuću tehničku podršku za njihovu operativnu učinkovitost. Slično se dogodilo i s kibernetičkom obranom, koja se oslanjala na rusku pomoć, a pokazala se nedostatnom kada su američki kibernetički napadi, kako se čini, prekinuli opskrbu strujom u dijelovima Caracasa.
Sve je to dovelo do sloma povjerenja u sigurnosno partnerstvo Venezuele, Kube i Rusije. U Caracasu, Madurova nasljednica Delcy Rodriguez sada ima malo izbora osim prihvatiti američke ponude za suradnju i smanjiti ovisnost o starim saveznicima.
Putin još nije javno komentirao američku akciju u Venezueli, dok je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo tek formalnu izjavu u kojoj se navodi da takvi potezi krše temeljna načela međunarodnog prava. Ipak, prema upućenim izvorima, ruski su dužnosnici bili gnjevni zbog operacije uhićenja Madura.
Unatoč tome, odnosi sa SAD-om trenutno su Moskvi važniji od Venezuele, otkrio je neimenovani izvor upoznat sa stajalištem Kremlja. Prema istom izvoru, Madurovo uhićenje jest neugodno za Rusiju, ali ne predstavlja katastrofu.
S druge strane, Iran je ozbiljnije pitanje jer je ruska suradnja s Teheranom znatno snažnija, osobito na vojnom polju. Iako bi Rusija mogla javno podržati Iran, malo je vjerojatno da će se dublje angažirati u pružanju pomoći, s obzirom na ograničene kapacitete i prioritet koji daje okončanju rata u Ukrajini, dodao je izvor.
Takav razvoj događaja ne sluti na dobro za ostala strateška partnerstva Rusije i sugerira da je Kremlju postalo još važnije ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini bez ustupaka za pregovaračkim stolom. To bi, zauzvrat, moglo dodatno otežati napore predsjednika Trumpa da postigne mirovni sporazum.