RUSKO ministarstvo financija priopćilo je u ponedjeljak da će platiti kuponsku isplatu na euroobveznice u iznosu od 117.2 milijuna dolara, što je signal tržištima koja čekaju da vide hoće li Rusija platiti svoj državni dug. Time Rusija pokazuje signal da može i želi plaćati svoje dugove u inozemstvu i to u stranim valutama.
Dospijeće ovih euroobveznica je 2023. i 2043., što znači da tih godina Rusija mora vratiti cjelokupni dug na koji glasi obveznica, a do tada plaća kuponske isplate.
Kuponske isplate su kao kamate te izdavatelj obveznice mora na godišnjoj ili polugodišnjoj bazi isplaćivati vlasniku obveznice određeni postotak nominalne vrijednosti, sve do dana dospijeća obveznice, kada izdavatelj obveznice (u ovom slučaju Rusija) mora onome tko je kupio obveznicu vratiti puni iznos vrijednosti obveznice.
Ovim euroobveznicama se trgovalo po 20 centi za dolar ili niže i među prvima su koje su imale zakazane isplate nakon što su Rusiju pogodile sankcije povezane s njezinom invazijom na Ukrajinu. Ograničenja su značila da nije bilo jasno hoće li i želi li Rusija izvršiti plaćanja po dugu.
Rusija pokazuje volju da plaća dugove u dolarima i eurima
"Ovog tjedna, u srijedu, trebamo otplatiti još jedan kupon euroobveznica", rekao je ministar financija Anton Siluanov za državnu TV u ponedjeljak, prenosi Reuters.
"Danas, u ponedjeljak, pripremili smo platni dokument u stranoj valuti i dat ćemo nalog stranim bankama da izvrše ovu uplatu. Pazit ćemo na ovaj platni dokument i pratiti kako će banke izvršavati naše (platne) naloge", jasno je dao do znanja ruski ministar financija.
Dosadašnji dug koji Rusija nije vratila bio je na obveznicu u domaćoj valuti rublju. Novac za plaćanje spomenutih euroobveznica je bio spreman, ali je Središnja banka Ruske Federacije ranije zabranila plaćanja u inozemstvo, osim uz odobrenje. Očito je dano odobrenje za ovo plaćanje, vjerojatno od Putina.
Rusiji još dugova dolazi na naplatu. Želi li i može li ih platiti?
Naime, prošli je tjedan Putin donio dekret prema kojem se dopušta plaćanje dugova denominiranih u stranim valutama u ruskim rubljima, čime je dug na temelju dotičnih euroobveznica trebao biti plaćen u domaćoj valuti. Iako postoje obveznice za koje je takav način plaćanja dopušten, to nije bio slučaj sa spomenutima. Stoga bi takva situacija predstavljala potpuni bankrot Rusije.
Da se radi o zaokretu u državnoj politici pokazuje ranija izjava ministra financija Antona Siluanova: "Otplatit ćemo svoje vanjske obveze u rubljima, ali ćemo izvršiti konverziju kada naše zlatne i devizne rezerve budu odmrznute... U posljednja dva tjedna države Zapada praktički su pokrenule financijski i gospodarski rat protiv Rusije. Zapad je prekršio svoje financijske obveze prema Rusiji, zamrznuo je naše zlatne i devizne rezerve, nastojao zaustaviti našu vanjsku trgovinu, naš izvoz, svim mogućim sredstvima, pritom šteteći globalnoj trgovini."
Kreditni rejting Rusije duboko u "smeću", potpuni bankrot sve izgledniji
Kreditne rejting agencije Fitch i Moody's oštro su smanjile kreditni rejting Rusije. Fitch je prvo snizio rejting Rusije s BBB+ na B-, a zatim na C-. Time je investicijski rejting Rusije ušao duboko u status "smeća". Moody's je kreditni rejting najprije spustio s Baa3 na B3, da bi ga potom srušio na Ca. S&P ga je s BB-plus srušio na CCC-minus.
Agencije koriste različite oznake, ali sve one predstavljaju duboki status "smeća", tj. veliki rizik nevraćanja duga. Trenutno se Rusija nalazi u rangu zemalja poput Etiopije, Konga, Šri Lanke, Malija i Argentine.
Postojale su naznake i ranije da će Rusija ipak poštovati obaveze po svojim dugovima. Iako se očekivalo da će ruske državne kompanije prestati vraćati svoj dug prije same države, to se nije dogodilo. Ruska energetska kompanija Gazprom je 7. ožujka 2022. izvršila svoje obaveze po dospijeću obveznice od 1.3 milijarde dolara.
Dana 9. ožujka 2022. dug od 2 milijarde dolara po dospijeću obveznice vratila je i naftna kompanija Rosneft. Isplate su izvršene u dolarima, iako su nastupile nekoliko dana nakon Putinove izjave da će se dugovi u stranim valutama vraćati u rubljima.
Rusija ima 15 međunarodnih obveznica nominalne vrijednosti od oko 40 milijardi dolara. Oko polovice obveznica drže strani ulagači. Dana 4. travnja 2022. Rusiji dolazi na naplatu dospijeće obveznice od 2 milijarde dolara. To je dospijeće obveznice, tj. glavni dug, a ne kao do sada samo kuponska isplata. Dan nakon toga na naplatu stiže obveznica državnoj kompaniji Ruske željeznice na 624.6 milijuna dolara.
Početkom ožujka tržište je procjenjivalo vjerojatnost potpunog bankrota Rusije od 56 posto, što se za nekoliko dana popelo na 69 posto, a trenutno iznosi 80 posto. Investicijska banka Morgan Stanley prognozira da je bankrot jako izvjestan do 15. travnja 2022.
Posljednji veliki ruski neizmireni dug bio je prije više od jednog stoljeća, kada boljševici nisu htjeli priznati carski dug nakon revolucije 1917. godine. Čak i u vrijeme velike financijske krize u Rusiji 1998. vraćanje inozemnog duga nije prestalo, za razliku od domaćeg.
Financijski kaos sa svime vezanim za Rusiju
Da Rusija i ne plati dug po kuponskim isplatama na euroobveznice u srijedu, imala bi 30 dana odgode. Bankroti cijele države su dug proces i uz odgode moguća su reprogramiranja duga pa čak i otpis dijela duga.
Od invazije na Ukrajinu vrijednost ruske nacionalne valute rublja je za tečaja od 75 rublji za jedan dolar pala na više od 100 rublji za jedan dolar (u trenutku pisanja ovog teksta 114). Centralnoj banci Rusije je zamrznuto pola međunarodnih rezervi, čime joj je znatno otežano intervenirati za očuvanje tečaja rublja.
Rusija se gospodarski raspada. Može li je spasiti Kina?
Centralna banka Rusije je 2. 3. 2022. objavila da manjak likvidnosti bankarskog sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9 bilijuna rubalja. Pokrenut je program repoaukcija kojim Centralna banka Rusije pokušava sačuvati likvidnost bankarskog sektora, ali trenutno gubi tu bitku.
Burza je već drugi tjedan zatvorena, a dionice ruskih kompanija na svjetskim burzama su postale bezvrijedne i njima se više ne trguje. Samo na Londonskoj burzi je izbrisano 570 milijardi vrijednosti tvrtki poput Gazproma, Sberbanka i Rosnefta. Vlasnici trećina dionica u Rusiji su stranci.
I prije invazije Ukrajine je inflacija iznosila preko 9 posto te će brzo narasti usred financijskog kaosa. Najavljena je nacionalizacija pogona i prostora stranih kompanija koje su zaustavile svoje poslovanje u Rusiji.
Rusija je praktički već u bankrotu jer je propustila platiti dug po kuponskoj isplati već ranije, ali je bio u rubljama. No izgleda da Rusija svim silama ipak pokušava poštovati svoje obaveze prema međunarodnim investitorima, jer bi u suprotnom u budućnosti plaćala visoku cijenu svog duga. Iako je relativno nisko zadužena, već je prije Ukrajine daleko skuplje plaćala dug od SAD-a i zemalja EU.