Rusija će promijeniti svoju doktrinu o korištenju nuklearnog oružja zbog onog što smatra zapadnom eskalacijom u ratu u Ukrajini, potvrdio je za ruske režimske medije zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Što kaže postojeća doktrina?
Postojeća nuklearna doktrina, određena dekretom predsjednika Vladimira Putina 2020. godine, kaže da Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju nuklearnog napada neprijatelja ili konvencionalnog napada koji prijeti opstanku države.
Agresivniji među ruskim vojnim analitičarima pozvali su Putina da snizi prag za korištenje nuklearnog oružja kako bi se "otrijeznili" ruski neprijatelji na Zapadu. Putin je u lipnju rekao da je nuklearna doktrina "živi instrument" koji se može mijenjati, ovisno o događajima u svijetu.
Podsjetimo, Rusija je u lipnju izvela vojnu vježbu razmještanja taktičkog nuklearnog oružja i njegova ispaljivanja, koju je naredio Putin. Izvedena je uz granicu s Ukrajinom te je uključivala transfer lažnih nuklearnih bojevih glava do skladišnih točaka i aerodroma, gdje su ukrcane na bombardere, objavila je posebna nuklearna postrojba ruske vojske.
Dosad najjasnija naznaka promjena nuklearne doktrine
Izjava Rjabkova dosad je najjasnija naznaka da će doista doći do promjena. "Rad je u poodmakloj fazi i postoji jasna namjera da se doktrina modificira", rekao je Rjabkov, a prenosi državna novinska agencija Tass.
Dodao je da je odluka "povezana s kursom eskalacije naših zapadnih protivnika" u vezi s ratom u Ukrajini, javlja Reuters.
Putinove nuklearne prijetnje
Moskva optužuje Zapad da koristi Ukrajinu kao posrednika za vođenje rata protiv nje s ciljem nanošenja "strateškog poraza" Rusiji i njezinog razbijanja. Sjedinjene Države i njihovi saveznici to poriču te navode da pomažu Ukrajini da se obrani od agresivnog, kolonizatorskog rata.
Putin je prvog dana ruske totalne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. rekao da će svatko tko je pokuša spriječiti pretrpjeti "posljedice s kojima se nikad u povijesti nije suočio".
Od tada je dao niz izjava koje Zapad smatra nuklearnom prijetnjom i najavio raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. To nije spriječilo SAD i njegove saveznike da pojačaju vojnu pomoć Ukrajini na načine koji su bili nezamislivi kada je rat počeo, uključujući isporuku tenkova, projektila dugog dometa i borbenih zrakoplova F-16.
Ukrajina šokirala Rusiju upadom u Kursk
Ukrajina je prošlog mjeseca šokirala Rusiju probijanjem njene zapadne granice upadom u Kursku oblast. Rusija još uvijek pokušava odbiti ukrajinske elitne brigade, koje su, kako tvrdi ukrajinska vojska, zauzele više od 1250 četvornih kilometara ruskog teritorija, više od 100 naselja, i zarobile gotovo 600 ruskih vojnika.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je uspjeh operacije Kursk ismijao Putinove "crvene linije". Putin i drugi visoki ruski dužnosnici , podsjetimo, u više su navrata prijetili teškom odmazdom Zapadu zbog slanja vojne pomoći Ukrajini. Te prijetnje nikad nisu realizirane neovisno o razini pomoći koja je poslana Ukrajini.
Kad stiže nova doktrina? "To je teško pitanje"
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da Zapad "ide predaleko" i da će Rusija "učiniti sve da zaštiti svoje interese". No Rjabkov nije rekao kada će ažurirana nuklearna doktrina biti gotova. "Termin za okončanje ovog posla prilično je teško pitanje s obzirom na to da govorimo o najvažnijim aspektima osiguranja naše nacionalne sigurnosti", rekao je.
Rusija ima više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje. Putin je u ožujku rekao da je Moskva spremna za eventualni nuklearni rat "s vojno-tehničkog gledišta".
Dodao je, međutim, da "nema žurbe prema nuklearnom sukobu" i da se "Rusija nikad nije suočila s potrebom da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini".