Predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je kako se dogovor o izgradnji i upravljanju novim plinovodom, koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku mora postići konsenzusom svih strana, a ne prisilom koja bi bila na štetu Hrvata u toj državi.
Čović je to rekao na upit novinara Radio televizije Herceg-Bosne iz Mostara, odgovarajući na optužbe američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja da on blokira projekt u interesu ruske strane. Čelnik HDZ-a BiH naglasio je kako je riječ o strateškom projektu koji je ključan za energetsku sigurnost Federacije BiH i cijele zemlje.
"Ovo je strateški projekt za Federaciju BiH, apsolutno i za Bosnu i Hercegovinu", rekao je Čović, ističući da o tom projektu vodi razgovore s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i drugim uključenim stranama.
"Ako se ne dogovorimo, imat ćemo problem jer je ovo vrlo složen projekt, koji uključuje dvije države. Potrebno je napraviti sporazum između BiH i Republike Hrvatske", pojasnio je.
Čović želi osnivanje nove tvrtke u Mostaru
Hrvatska strana u BiH inzistira na osnivanju nove tvrtke sa sjedištem u Mostaru, koja bi izgradila i upravljala Južnom plinskom interkonekcijom, čime bi BiH bila povezana s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku. Tom prijedlogu protivi se američki veleposlanik Michael Murphy, koji inzistira na tome da taj posao preuzme BH Gas, plinski operater sa sjedištem u Sarajevu. Murphy je optužio Čovića da svojim inzistiranjem na osnivanju nove tvrtke podržava ruske interese.
Murphy i pomoćnik američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan Alexander Kasanoff ustrajali su na svom prijedlogu tijekom sastanka s predstavnicima parlamentarnih stranaka u srijedu, na koji nisu bili pozvani predstavnici HDZ-a BiH. Tom prilikom sugerirali su da se zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji stavi u proceduru već u prosincu.
Čović je uvjeren da će zajedno s partnerskim bošnjačkim strankama postići dogovor o ovom pitanju bez vanjskog pritiska.
"Naći ćemo rješenje, ali morat ćemo koristiti instrumente demokratske države, a ne pristupiti problemu prisilom", poručio je.
"Ne radi se o privatnim interesima"
Odbacio je i optužbe da iza prijedloga o plinskom povezivanju s Hrvatskom stoje privatni interesi. Pojasnio je da bi riječ bila o javnom poduzeću u vlasništvu hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH.
"Nikakve interesne skupine ovdje ne dolaze u obzir. To su javna poduzeća koja se trebaju baviti ovim projektom. Naći ćemo način da zaštitimo interese hrvatskog naroda, da imamo tvrtku u Mostaru koja će se baviti ovim projektom, a da u njega budu uključeni svi drugi koji su zainteresirani u Bosni i Hercegovini", istaknuo je Čović.
BiH jedinu opskrbu plinom trenutačno ima preko Turskog plinskog toka, otkuda stiže plin ruskog Gazproma. U tome plinskom poslu posrednik za Federaciju BiH je upravo BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatski premijer Andrej Plenković jučer je na upit novinara o prijeporu vezanom za plinsko povezivanje istaknuo da je strateški interes Hrvatske da se projekt realizira.
"Naša pozicija je da struktura kompanije koja će biti na strani BiH mora biti takva da su Hrvati kao konstitutivni narod u njoj zastupljeni. Tu nema nikakve dvojbe, a to uključuje i Federaciju BiH. Ovo je strateški projekt koji treba još tješnje povezati Hrvatsku i BiH", kazao je Plenković. Dodao je da Hrvatska planira dovesti svoj plinovod od Dugopolja do granice BiH kod Posušja.