SANDRA Švaljek reagirala je na članak objavljen na Indexu pod naslovom "Vuk Vuković razmontirao nove HNB-ove laži o golemoj aferi"
Reakciju Sandre Švaljek prenosimo u nastavku:
"Na portalu index.hr 13. siječnja 2022. objavljen je prilog s naslovom "Vuk Vuković razmontirao nove HNB-ove laži o golemoj aferi", u kojem se navodi da je lažna tvrdnja iz priopćenja Hrvatske narodne banke o sličnosti naravi ulaganja Sandre Švaljek u korporativne obveznice i štednje u obliku oročenog depozita, te se ustvrđuje da je to "naprosto neistina“, jer da „obveznice nisu štednja niti imaju isti rizik kao i depoziti“.
Netočno je da se u priopćenju HNB-a tvrdi da „obveznice jesu štednja“. U priopćenju se navodi da je moje ulaganje u dionice banaka 2012., s ugovorenim rokom dospijeća od pet godina, te držanje tih dionica do isteka ugovorenog roka, po svojoj naravi slično oročenoj štednji. Kao da se radilo o štednim obveznicama, koje nisu namijenjene trgovini na sekundarnom tržištu i koje se drže do dospijeća.
Također, netočna je informacija u pogledu kamatnih stopa za koje Indexov sugovornik tvrdi da su 2012. iznosile manje od 1 posto, pa da je moje ulaganje u obveznice s kamatom od 5,8 posto bilo višestruko isplativije, upućujem na javno dostupnu bazu podataka Hrvatske narodne banke, koja sadrži podatak da su u studenom 2012. prosječne kamatne stope na oročene devizne depozite građana, dospijeća iznad dvije godine, iznosile 4,11%. Razlika u kamatnoj stopi na obveznice i oročene devizne štednje proizlazi iz rizika povezanog s ulaganjem u obveznice.
Razlika u kamatnoj stopi nije bila niti je mogla biti posljedica posebnog i povlaštenog položaja Sandre Švaljek, jer su isti prinos na obveznice ostvarivali i svi drugi imatelji obveznice. Taj je prinos bio sadržan u javno dostupnom prospektu koji je odobrila HANFA, i koji je i danas lako dostupan na internetu. Ovu je činjenicu važno naglasiti jer je upravo svrha prospekata kao dokumenta koji sadrže pravne, poslovne, financijske i računovodstvene informacije te informacije o unutarnjoj strukturi izdavatelja, zaštita svih ulagatelja uklanjanjem asimetričnosti informacija između njih i izdavatelja, te jačanje povjerenja u tržište kapitala.
Na kraju, u cijelosti je netočna informacija u označenom tekstu koju iznosi Indexov sugovornik da "bilo tko unutar HNB-a može doći do detaljnih mjesečnih informacija koje im banke šalju te ima uvid u dnevno stanje likvidnosti banaka, a to drugi investitori nemaju". Informacije koje banke dostavljaju HNB-u predstavljaju supervizijski povjerljive informacije koje temeljem Zakona o kreditnim institucijama zaposlenici Hrvatske narodne banke, revizori i druge stručne osobe, osim u posebnim zakonom propisanim slučajevima, ne smiju učiniti dostupnima nijednoj drugoj osobi ili državnom tijelu pa tako ni drugim zaposlenicima HNB-a.
Spomenuti navod Indexovog sugovornika u cijelosti je netočan i promašen u mom slučaju jer sam u Hrvatskoj narodnoj banci zaposlena tek od srpnja 2018. godine, a obveznice koje sam imala dospjele su prije toga, u studenome 2017. Radi pojašnjenja napominjem da sam prije toga do lipnja 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, dakle nisam bila zaposlena u HNB-u, i kao takva nisam imala nikakav pristup detaljnim mjesečnim informacijama o pojedinačnim bankama niti dnevnom stanju likvidnosti banaka, kako bi se moglo zaključiti iz teksta."