Više od polovice svjetskih naftnih tankera pod sankcijama predstavlja rizik od izazivanja ozbiljne ekološke štete, izvijestio je 31. svibnja Financial Times, pozivajući se na vodećeg stručnjaka za recikliranje brodova Anila Sharmu.
Rusija i drugi sankcionirani proizvođači nafte koriste takozvanu 'flotu u sjeni', sastavljenu od starih i često neosiguranih tankera, kako bi zaobišli međunarodna trgovinska ograničenja.
Zapadni dužnosnici također su izrazili zabrinutost da bi moskovska plovila mogla biti povezana sa širim ruskim hibridnim aktivnostima u Europi, uključujući špijunažu i operacije dronovima, piše Kyiv Independent.
O brodovima iz flote u sjeni, Sharma, izvršni direktor tvrtke GMS Leadership, za FT je rekao: "Najmanje trećinu bi ih trebalo otpisati, a vjerojatno i više. Iskreno, rekao bih da se radi o više od polovice."
Sharma je upozorio da 'sreća istječe' te da prijeti opasnost od velikog izlijevanja nafte, usporedivog sa sudarom supertankera SS Atlantic Empress i Aegean Captain iz 1979. godine. Taj je sudar izazvao goleme požare i eksplozije, odnio 27 života, a u Karipsko more isteklo je 287.000 metričkih tona sirove nafte.
Tempirana ekološka bomba
Brodski broker Clarksons procjenjuje da se u globalnoj sankcioniranoj floti nalazi oko 1500 naftnih tankera. Vjeruje se da Rusija upravlja s 300 do 600 takvih tankera iz 'flote u sjeni'.
Riječ je o plovilima koja su često stara i korodirala, sa zastarjelim sustavima koji ugrožavaju njihovu plovnost te predstavljaju značajan ekološki i sigurnosni rizik.
"Ovo je tempirana bomba i mislim da su toga svjesni svi u brodarskoj industriji", izjavio je Alexander Saverys, izvršni direktor brodarske tvrtke CMB Tech. "Ti su brodovi neosigurani, loše održavani, s nekvalificiranom posadom. To je nesreća koja samo čeka da se dogodi. Zapravo je veliko iznenađenje što se dosad nisu dogodile veće nesreće."
Pokušaji rješenja i prethodni incidenti
Tvrtka GMS navodno je u pregovorima s vlasnicima sankcioniranih plovila kako bi se brodovi reciklirali uz pomoć posebne dozvole.
Američko-izraelski rat u Iranu i posljedično zatvaranje Hormuškog tjesnaca podigli su globalne cijene nafte, što je dovelo do privremenog ublažavanja sankcija za rusku 'flotu u sjeni'. U ožujku je Ministarstvo financija SAD-a izdalo privremeno izuzeće od sankcija koje zemljama omogućuje kupnju ruske nafte zatečene na moru. Ta je dozvola od tada dva puta obnovljena.
Brodovi ruske 'flote u sjeni' već su bili uključeni u zabrinjavajuće incidente s ekološkim posljedicama. U prosincu 2025. dva su ruska tankera oštećena u oluji u Kerčkom tjesnacu. Iz plovila, od kojih je svako navodno prevozilo 4000 tona goriva, počelo je istjecati gorivo u Crno more. Još jedan onesposobljeni ruski tanker morale su otegliti njemačke pomorske posade iz Baltičkog mora prije nego što je brod prouzročio izlijevanje nafte.
Širi ekološki utjecaj ruske agresije
Rusija je tijekom rata prouzročila golemu ekološku štetu u Ukrajini i izvan nje, uključujući uništenje brane Nova Kahovka u lipnju 2023. i posljedične poplave, kao i raširene šumske požare te uništavanje velikih poljoprivrednih površina.