ZNANSTVENICI iz organizacije Bilten atomskih znanstvenika postavili su svoj sat Sudnjeg dana, namijenjen ilustriranju egzistencijalnih rizika za svijet, na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže ponoći što je sat ikada bio otkad je prvi put predstavljen 1947. godine, javlja The Guardian.
Rachel Bronson, predsjednica i izvršna direktorica Biltena, rekla je da je odluka o pomicanju sata unaprijed s prošlogodišnjih 100 sekundi do ponoći donesena "uglavnom, ali ne isključivo, zbog sve većih opasnosti u ratu u Ukrajini". Kazaljke na satu Sudnjeg dana bile su na 100 sekundi do ponoći od siječnja 2020. godine.
Znanstvenici su istaknuli da je sporazum o nuklearnom oružju između Rusije i SAD-a "ugrožen". "Ukoliko dvije strane ne nastave pregovore, ugovor će isteći u veljači 2026. To bi dovelo do još žešće utrke u nuklearnom naoružanju i povećalo mogućnost nuklearnog sukoba", dodaju.
Što je sat Sudnjeg dana?
Sat Sudnjeg dana, hipotetski sat koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su znanstvenici. Predstavlja prosudbu vodećih znanstvenika i stručnjaka za sigurnost o opasnostima za ljudsku egzistenciju. Odluku o vremenu koje pokazuje sat Sudnjeg dana donosi tim znanstvenika među kojima je i 13 dobitnika Nobelove nagrade.
Razina pogibelji utvrđuje se analizom podataka koji se protežu od onih o informatičkom ratovanju do opasnih tehnologija poput krivotvorenih video i zvučnih zapisa ili stupnja militarizacije svemira i razvoja hipersoničnog oružja.
"Pokazujemo koliko je svijet blizu katastrofi u sekundama - ne u satima ili čak i minutama", kazala je Rachel Bronson, predsjednica društva atomskih znanstvenika, objavljujući promjenu.
Sat je 1947. bio postavljen na sedam minuta do ponoći, a dosad najkritičnije godine, kada je otkucavao dvije minute do ponoći, bile su 2018. i 2019. zbog neuspjeha u borbi protiv klimatskih promjena i nuklearne utrke te 1953. zbog američkih i ruskih nuklearnih pokusa. Najsigurnija godina bila je nakon kraja Hladnog rata, 1991., kada je pokazivao 17 minuta do ponoći.
Kako je nastao?
Prije pandemije covida-19, objava položaja kazaljke svake se godine odvijala u Nacionalnom press klubu u Washingtonu, no sada se to čini iz ureda Biltena na Sveučilištu u Chicagu. Odmah preko puta je rodno mjesto atomskog doba.
Ondje je 1943. Enrico Fermi demonstrirao samoodrživo cijepanje atoma, eksperiment koji je doveo do razvoja atomske bombe. Mjesto je označeno skulpturom Henryja Moorea koja prikazuje atomsku eksploziju.
Umjetnik iz Chicaga Martyl Langsdorf dizajnirao je sliku sata prije 75 godina. Naručili su je znanstvenici koji su napravili atomsku bombu kojom je okončan Drugi svjetski rat.
Do 1947. počeo je Hladni rat i htjeli su upozoriti Amerikance na opasnost od nuklearnog sukoba sa Sovjetskim Savezom. Nadali su se da će "prisiliti ljude na racionalnost", rekao je Eugene Rabinowitch, biolog i prvi urednik Biltena. Bilten su 1945. osnovali Albert Einstein, J Robert Oppenheimer i drugi znanstvenici koji su radili na projektu Manhattan, koji je proizveo prvo nuklearno oružje.