POREZNA uprava već neko vrijeme poziva one koji ostvaruju dohodak u inozemstvu da ga prijave i u Hrvatskoj, što je izazvalo nejasnoće oko toga tko taj dohodak treba prijaviti, tko ima status rezidenta te tko treba platiti dodatni porez i u kojem iznosu.
O tome je večeras u HTV-ovom središnjem Dnevniku govorio ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.
Kutleša je rekao kako se poreznim rezidentom za porezne svrhe u RH smatra državljanin koji ima prebivalište, boravište u RH i uske životne interese u RH.
"Sama nekretnina ne znači rezidentnost u RH, čak i u slučaju da se takva nekretnina iznajmljuje", rekao je Kutleša.
"Jedan Slovenac koji kupi nekretninu u RH definitivno neće biti rezident RH, već ostaje rezident Republike Slovenije, no za iznajmljivanje nekretnine u RH platit će odgovarajući porez", dodao je.
Kutleša je rekao da, kad ode cijela obitelj, oni više nisu rezidenti RH, pogotovo ako se to dogodilo prije 2016. godine.
"Nemaju nikakve obveze niti će ih Porezna uprava teretiti za bilo kakve poreze. Od 2016. naovamo trebali bi regulirati svoj status, odnosno odjaviti svoju rezidentnost u RH putem TI-obrasca", rekao je Kutleša.
"Sama odjava u MUP-u nije dovoljna"
Rekao je i kako RH ima sklopljeno ugovore sa 66 država o sprječavanju dvostrukog oporezivanja po dva načela - izuzimanja i uračunavanja.
"I jednim i drugim načelom izbjegava se dvostruko oporezivanje", dodao je Kutleša. Naglasio je i da bi se u porezne svrhe građani trebali odjaviti i u Poreznoj upravi. "Sama odjava u MUP-u nije dovoljna što se tiče porezne rezidentnosti", istaknuo je.
Upitan zašto Porezna uprava sve ovo radi tek sada i zašto za unazad šest godina, Kutleša je rekao kako svi podaci koje zaprimaju iz poreznih uprava drugih država stižu sa zakašnjenjem te da ih je trebalo obraditi i biti siguran o kojim se građanima radi da bi uopće mogli pristupiti bilo kakvom pozivu i eventualnom doporezivanju.
"Naglašavam da se radi jedino o rezidentima koji žive i čiji su životni interesi usko vezani za teritorij RH. Svi oni koji nisu već dugo sa svojim obiteljima u RH, njih Porezna uprava neće niti zvati niti će ih za bilo kakve poreze dodatno teretiti", rekao je Kutleša.
Također je rekao kako sve informacije o ovoj temi postoje na stranicama Porezne uprave, ali da se građani u slučaju dodatnih nejasnoća mogu javiti referentima na ispostavama Porezne uprave, kroz kanale ePorezne, odnosno kroz sustav Pišite nam.
Porezna ljudima dala rok do kraja veljače da se sami jave
Porezna obećava da neće kažnjavati one koji se dobrovoljno prijave. Rok je kraj veljače.
"Što se tiče samih prekršajnih odgovornosti koje pokušavamo izbjeći, to je od 2000 pa do 20 tisuća kuna za fizičku osobu, ali te kazne na sve moguće načine pokušavamo izbjeći", uvjerava Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, u razgovoru za RTL.
Kutleša je gostovao i na Dnevniku Nove TV.
"Govorimo o obvezi koja je postojala otkad je Republike Hrvatske. Određen dio građana ne ispunjava svoju obvezu prijave inozemnog dohotka – tu govorim o 184.000 građana koji imaju određene inozemne dohotke. Od toga 131.000 njih je prijavila svoj dohodak", rekao je.
Neki koji rade već 10, 20 godina u inozemstvu, a obitelji su im u Hrvatskoj, tek sada dobivaju porezna rješenja s enormnim iznosima. "Treba pojasniti pojam rezidentnosti – onima kojima uža obitelj živi u zemlji imaju obvezu plaćati ili doplatiti porez u RH", dodao je. Najčešće nema doplate poreza, rekao je.
Oni čije su obitelji ostale u Hrvatskoj, a odlaze na tjednoj ili mjesečnoj bazi i u inozemstvu već plate poraz na dohodak i taj novac donose u Hrvatsku. "To nije dvostruko oporezivanje. Ja bih usporedbu napravio sa sezonskim radom koji se odvija kod nas – svi sezonci koji iz Slavonije odu raditi na obalu, plaćaju sve poreze u Hrvatskoj", komentirao je.
O paušalnim obrtima
Kada je u pitanju paušalni obrt, ti su obrtnici izrazili strah i nezadovoljstvo da će ih se kažnjavati zbog prikrivenog zapošljavanja, a u često slučajeva je to dio posla, da imaju zapravo jednog klijenta s kojim ostvaruju više od 50 posto godišnjeg prihoda.
"Tu stvarno vodimo računa da se ide na one eklatantne primjere pa direktor koji osnuje obrt da bi izdavao račune u svojoj tvrtki ili društvu ne snosi nikakav rizik na tržištu – jednostavno svrha takvog ugovora je niže plaćanje poreza", zaključio je.