SLOVENSKI birači tijesno su glasali protiv ukidanja obvezne RTV pristojbe, ali rezultat još nije konačan. Nakon prebrojenih 99,98 posto listića, protiv ukidanja bilo je 50,04 posto, a za 49,96 posto birača. Razlika je svega nekoliko stotina glasova, pa će konačan ishod odlučiti glasovi koji pristižu poštom.

Bez obzira na to kakav bude rezultat, Slovenci su imali priliku reći što misle o prisilnom plaćanju pristojbe. Hrvati takvu priliku još nisu dobili.

Slovenci su glasali, HRT plaćamo svi

Slovenci za javnu televiziju mjesečno plaćaju 14,02 eura. Hrvatska pristojba nešto je niža i iznosi 10,62 eura mjesečno, odnosno 127,44 eura godišnje.

Iako je mnogi u svakodnevnom govoru zovu HRT-ovom pretplatom, ona to zapravo nije. Kod pretplate sami birate uslugu koju ćete plaćati, dok pristojbu po zakonu morate plaćati, čak i ako ne gledate HRT. Dovoljno je da posjedujete tehnologiju preko koje barem teoretski možete gledati televiziju ili slušati radio.

To zorno prikazuje slučaj iz prošle godine kada je češka studentica, koja je bila na razmjeni u Zadru, dobila račune za pristojbu jer je imala mobitel. Morala je platiti 11 mjeseci pristojbe, ukupno 116,82 eura, iako je u Hrvatskoj trebala ostati samo jedan semestar.

186 milijuna eura od pristojbe i iz proračuna

HRT planira ovu godinu završiti bez dobiti ili gubitka, uz 215,96 milijuna eura prihoda i gotovo jednak iznos rashoda. Od pristojbe očekuje 161,75 milijuna eura, a iz državnog proračuna dodatnih 24,45 milijuna eura. Zajedno je to oko 186 milijuna eura javnog novca, odnosno približno 86 posto svih planiranih prihoda.

HRT će samo na naplatu pristojbe potrošiti 7,1 milijun eura, što je više od 55 tisuća godišnjih pristojbi.

Takav model HRT-u osigurava redovit prihod, ali sam po sebi ne jamči ni kvalitetu programa ni uredničku neovisnost.

Prosvjed u Lici pokazao je zašto je važno koga HRT pušta da govori

Nedavni slučaj s izvještavanjem HRT-a o prosvjedu protiv opasnog otpada u Lici ponovno je otvorio pitanje kako HRT obavlja jednu od svojih temeljnih zadaća, a to je informiranje javnosti o važnim događajima.

Večer uoči prosvjeda "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", središnji Dnevnik HTV-a prenio je reakcije premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića, a da gledateljima nije objasnio tko prosvjed organizira, zašto se održava ni što njegovi sudionici traže. HRT je, dakle, smatrao da je važno da gledatelji čuju što misle Plenković i Anušić, a ne o kakvom se prosvjedu radi.

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske osudili su takav pristup, a HRT je u odgovoru Indexu odbacio kritike, odgovorivši da se problemom otpada u Lici bavio mjesecima i da se sam prosvjed uživo prenosio na HTV4.

Kontroverze oko neovisnosti traju desetljećima

Rasprava o odnosu HRT-a i vlasti traje od početka hrvatske države. Izraz "katedrala hrvatskog duha", kojim je Antun Vrdoljak opisivao ulogu javne televizije, postao je simbol njezine uloge u promicanju državotvornih i konzervativnih tema - od Domovinskog rata i Crkve do nacionalnog identiteta.

Kontroverze oko utjecaja HDZ-a na HRT nastavile su se i nakon povratka stranke na vlast 2016. godine. Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko javno je kritizirao HRT i tražio odlazak glavnog ravnatelja Gorana Radmana. Hrvatski sabor potom je razriješio Radmana i imenovao Sinišu Kovačića vršiteljem dužnosti glavnog ravnatelja.

Međunarodna misija organizacija za slobodu medija tada je izvijestila da je oko 70 novinara i urednika degradirano ili premješteno. U javnosti se raspravljalo i o urednici informativnog programa Katarini Periši Čakarun, među ostalim nakon objave fotografije na kojoj grli Karamarka.

Sporovi su se nastavili i za vrijeme vlade Andreja Plenkovića. Godine 2018. urednik HTV-a Hrvoje Zovko podnio je ostavku na uredničku dužnost, navodeći pritiske i cenzuru. HRT mu je potom dao izvanredni otkaz. U radnom sporu o zakonitosti otkaza Vrhovni sud 2024. preinačio je raniju presudu u korist HRT-a.

"Zastrašujući primjer"

2020. godine kontroverze je izazvao i intervju Aleksandra Stankovića s Plenkovićem. Tadašnji glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević javno je prigovorio Stankoviću da premijeru nije dao dovoljno prostora. Plenković je dva dana poslije gostovao u središnjem Dnevniku.

Krajem 2019. njemački javni radio Deutschlandfunk emitirao je 50-minutnu reportažu o HRT-u. Autori reportaže opisali su javnu televiziju kao "zastrašujući primjer" i ustvrdili da vladajuća politika i vodstvo HRT-a zastupaju slične stavove.

Zabrinutost zbog političkog utjecaja traje i danas. Izvješće organizacije Media Freedom Rapid Response-a iz 2025. navelo je da se HRT smatra pod bliskim utjecajem vlade i HDZ-a. Europska komisija u izvješću za 2026. prenijela je procjenu Media Pluralism Monitora da neovisnost javnih medija u Hrvatskoj nosi srednje visok rizik.

Rasprava o pristojbi pitanje je i povjerenja u javni servis

Slovenski parlament raspisao je savjetodavni referendum na prijedlog zastupnika koji su tvrdili da građani ne bi trebali plaćati isti iznos bez obzira na to koriste li javni servis i što zauzvrat dobivaju.

U Hrvatskoj takav referendum može raspisati Sabor ili ga građani mogu zatražiti ako prikupe potpise deset posto birača.

O ukidanju pristojbe dosad se nije glasalo na referendumu. Pitanje njezina iznosa i načina naplate zato je i pitanje povjerenja: što građani mogu očekivati od javnog servisa i jesu li zadovoljni onim što dobiju za svoj novac?