Foto: FAH
MINISTRI s područja Pacifika postigli su sporazum o najvećoj liberalizaciji trgovine u modernoj povijesti i postavili zajedničke standarde za 12 nacija - SAD, Australiju, Bruneje, Kanadu, Čile, Japan, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam.
Transpacifički sporazum (TPP) će utjecati na 40 posto svjetske ekonomije i predstavljati jedan od krunskih uspjeha Baracka Obame, pod uvjetom da ga odobri Kongres i zastupnici u parlamentima drugih potpisnica.
Tko će profitirati?
Ekonomske koristi od sporazuma uživat će velike korporacije, a ne radnici u bilo kojoj od država potpisnica, upozoravaju protivnici sporazuma. Radnički sindikati, među ostalima, ujedinili su se u pokušaju osporavanja TPP-a zbog zabrinutosti oko brojnih pitanja - manipulacije valutama, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti hrane, farmaceutskih monopola, "offshoringa" radnih mjesta, privatnosti na internetu, transparentnosti vlada, kontrole lokalnih jedinica...
Dogovor je također bio kritiziran zbog nedostatka transparentnosti, budući da je sadržaj TPP-a čuvan u strogoj tajnosti. Nacrti koji su procurili u javnost tijekom pregovora pokazuju da bi sporazum mogao omogućiti korporacijama da tuže vlade zemalja potpisnica na privatnim sudovima.
Protivnici također tvrde da se TPP manje bazira na trgovinu i više na geopolitičko manevriranje i jača korporativnu dominaciju nad sudjelovanjem nacija u trgovini i ulaganjima.
Koji su uvjeti TPP-a?
Znati što se točno nalazi u TPP-u je gotovo nemoguće u ovom trenutku, čak i za članove američkog Kongresa, koji imaju ograničen pristup sadržaju sporazuma. Pet godina trgovinskih pregovora čuvalo se u tajnosti što je više moguće. Međutim, neki uvjeti ugovora su procurili u javnost.
Ti uvjeti upućuju na to da će se multinacionalnim tvrtkama i velikim industrijama dodijeliti široke ovlasti za "izazivanje" zakona, pravila, postupaka i sudskih presuda u suverenim državama, prije nego što se unutar Svjetske banke ili Ujedinjenih naroda ne uspostave posebni sudovi. Ovaj sustav je nazvan ISDS sustav (sustav rješavanja sporova između investitora i države).
"Uvođenje sustava ISDS dovest će do velikog osnaživanja više od 9.000 tvrtki iz Japana i drugih članica-potpisnica za pokretanje slučajeva protiv vlade zbog politika koje vrijede jednako za domaće i inozemne tvrtke", upozoravaju iz udruge Public Citizen.
Liječnici bez granica: Cijene lijekova će drastično rasti
"Najveći gubitnici TPP-a bit će pacijenti i pružatelji usluga liječenja u zemljama u razvoju", upozoravaju Liječnici bez granica. "TPP je najgori trgovinski sporazum za pristup lijekovima u zemljama u razvoju, koje će biti prisiljene mijenjati svoje zakone kako bi u njih ugradile uvredljive zaštite intelektualnog vlasništva za velike farmaceutske tvrtke."
Kažu da će ovaj sporazum "podići cijenu lijekova za milijune ljudi, nepotrebno šireći monopol i odgađajući snižavanje cijena lijekova uslijed konkurencije na tržištu".
Pregovori su završeni, što slijedi?
Države potpisnice za sada većim dijelom odobravaju nacrt sporazuma. U SAD-u, "zbog raznih zahtjeva Kongresa i podnošenja izvješća proces koji vodi do konačnog dogovora mogao bi se odužiti na još četiri i pol mjeseca", kaže Lori Wallach iz Public Citizena.
Wallach dodaje da mnogi protivnici sporazuma u Kongresu i dalje stvaraju veliku buku, a među njima su Bernie Sanders i Hillary Clinton, kao i Donald Trump.
Sporazum također mora preživjeti političke hirove i cikluse ostalih 11 zemalja uključenih u proces, što znači da ništa oko sporazuma još nije potpuno sigurno.