POČINJE turistička sezona, a s njom dolaze standardne "sezonske" teme koje se svake godine ponavljaju. Prevelika cijena kave (po novijem kuglice sladoleda), prebrojavanje stranih turista, kritiziranje previsoke cijene apartmana za domaće goste itd.
Zajednički nazivnik je alarmantno pozivanje na lošu sezonu. Iako broj dolazaka i noćenja stabilno raste već godinama, u svakoj godini se prognozira vjerojatni propast sezone. Samokažnjavanje Hrvata zbog toga što misle da stranci neće dolaziti jer je kava preskupa, apartmani neuredni, more zagađeno i hrana u restoranima uvozna graniči s masovnom neuračunljivošću.
Naravno da turizam u Hrvatskoj ima brojne probleme, ali rezultati turističkog sektora su zadnjih nekoliko godina sve samo ne loši. Stanje može biti bolje, posebno po pitanju strukturalnih stvari kao što je visoka sezonalnost. Situacija je ipak daleko bolja nego što bi netko mogao zaključiti ako svake sezone prati turističke teme.
Turizam godinama snažno raste
Osnovni pokazatelji uspješnosti turizma su broj dolazaka i noćenja. Sve ostalo je nadogradnja na temeljno pitanje, a to je pada li ili raste broj noćenja i dolazaka stranih turista. S izuzetkom pandemijskih 2020. i 2021., rezultati su sasvim solidni. Dapače, malo koja industrija je toliko stabilno rasla kao turizam, što nije slučaj samo u Hrvatskoj nego se radi o globalnom fenomenu.
2012. je Hrvatsku posjetilo 10.37 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 57.52 milijuna noćenja. Sve do 2020. je godišnji rast dolazaka u prosjeku bio impresivnih 7.66 posto, a noćenja 5.64 posto.
2023. je nadmašila 2019. po broju noćenja stranih gostiju za oko 100 tisuća. Broj dolazaka je bio za pola milijuna manji, ali to se lako može nadoknaditi već ove godine. Sasvim suprotno od katastrofičnih naslova za vrijeme svake sezone, čak i rekordne 2019.
Negativna pojava je pad noćenja po dolasku turista, s 5.5 noćenja 2012. na 4.80 2019. Pandemijske 2020. i 2021. su "pomogle" da se broj noćenja po dolasku stranih turista vrati na više od 5, iako će se vjerojatno vratiti na razine iz 2019.
Hoteli su sve kvalitetniji
Bujanje apartmana diljem obale je dobro znano, ali zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj se otvara i sve više hotela. Suprotno općem dojmu, većina ih je u domaćem vlasništvu. U Hrvatskoj je 2012. radio 631 hotel, a 2022. 734. Preko sto novih hotela unatoč bujanju broja apartmana iz godine u godinu. To čak nije najvažnije.
U deset godina je broj hotela s pet zvjezdica narastao s 30 na 51, a s četiri zvjezdice sa 190 na 354. Istodobno je broj hotela s tri zvjezdice smanjen s 320 na 298, a dvije s 91 na 30. U prosjeku su današnji hoteli u Hrvatskoj daleko kvalitetniji nego 2012.
To se može primijetiti iz usporedbe s udjelom hotela po kategorizaciji. 2012. je 8 posto hotela imalo pet zvjezdica, a 2022. 12 posto. Četiri zvjezdice je 2012. imalo 34 posto hotela, a 2022. 51 posto.
Hoteli s tri zvjezdice su dominirali tržištem, s udjelom od 43 posto 2012.. Do 2022. se on smanjio na 33 posto. Hoteli s dvije zvjezdice su praktički postali rijetkost 2022. s udjelom od samo 4 posto, iako je 2012. skoro svaki šesti hotel bio te kategorizacije.
Najveći problem turizma u Hrvatskoj se smanjuje
Najveći problem hrvatskog turizma je izrazito visoka sezonalnost, odnosno činjenica da većina turista dolazi u dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu. To je problem svih mediteranskih država, ali Hrvatske posebno.
Postoji nekoliko načina na koje se sezonalnost može mjeriti, ali bez obzira na način, rezultat je uvijek da Hrvatska s tim ima daleko najveći problem u cijeloj EU. Za primjer, u Hrvatskoj se preko 55 posto noćenja ostvari u dva najfrekventnija mjeseca, a u Grčkoj 40 posto, Francuskoj 36 posto, Italiji 35 posto, Španjolskoj 29 posto. Čak je manja sezonalnost u Albaniji (45 posto u dva najfrekventnija mjeseca) i Crnoj Gori (41 posto).
Situacija je po tom pitanju ipak bolja nego 2012., uz nastavak trenda smanjivanja sezonalnosti. Te godine je 62.4 posto noćenja bilo ostvareno u srpnju i kolovozu, a 2023. 56.2 posto. Jednostavno su pred- i postsezona bolje rasle od srca sezone.
U prosincu i veljači je broj noćenja u odnosu na 2012. više nego udvostručen (rast od 140 i 129 posto), u siječnju, travnju i listopadu skoro pa udvostručen (94, 86 i 88 posto), a u ostalim mjesecima rast iznosi preko 70 posto. 2023. je u srpnju ostvareno 36 posto više noćenja nego 2012., a u kolovozu 30 posto.
Dosadašnji podaci za ovu godinu pokazuju vjerojatno daljnje snižavanje sezonalnosti. Strani turisti su ostvarili 371 tisuću dolazaka te 975 tisuća noćenja u ožujku ove godine, što je za 35.8 posto više dolazaka i za 43 posto više noćenja u odnosu na ožujak 2023.
Turizam ne bi propadao čak ni kada bi bila lošija sezona
Ovo je samo dio podataka koji jasno pokazuju kako turizmu Hrvatske ide sasvim dobro. Stvaranje panike svake godine se pretvaralo u nacionalni folklor, pa su prve vijesti u medijima katastrofične unatoč tome što se u prva tri mjeseca ostvaruju fantastični rezultati.
Svakako, cijene jako rastu. Ali primarno rastu u srcu sezone, u srpnju i kolovozu. I to je dobro, jer je politika cijena kojom se puno više naplate turističke usluge u mjesecima kada je potražnja za njima (pre)velika način na koji se tržište regulira.
Bez "divljanja" cijena u srcu sezone bi problem sezonalnosti bio još veći, dvije trećine turista bi noćile samo u dva mjeseca godišnje, zagušenost javne infrastrukture bi bila teža, sezonski radnici bi radili kraće.
Čak i ako broj dolazaka i noćenja u srpnju i kolovozu počne blago padati, to nipošto nije znak propadanja turizma. Zapravo bi bilo idealno da broj noćenja blago padne u tim mjesecima, a u svim ostalim mjesecima naraste. To će više napraviti za snižavanje sezonalnosti od svih programa turističkih zajednica, gradova, općina i ministarstva.
Zaključno, turizam nijedne godine nije "propadao" (osim pandemijskih 2020. i 2021.), kvaliteta hotelskog i apartmanskog smještaja je sve veća, oko rasta cijena ne treba paničariti. To ne znači da turizam ne stvara i određene probleme, negativne eksternalije, i treba se s njima nositi na razuman način.