Tragična pomorska nesreća u Splitskim vratima, u kojoj su život izgubile četiri osobe, ponovno je u središte javnosti stavila pitanje sigurnosti plovidbe na Jadranu. Dok traje istraga koja bi trebala rasvijetliti sve okolnosti sudara, u koju su uključeni i češki istražitelji, postavlja se pitanje je li se tragedija mogla spriječiti te što se može učiniti kako bi se izbjegli slični događaji u budućnosti.
Uoči vrhunca sezone, kada Jadranom plovi rekordan broj plovila, sigurnost na moru postaje ključna tema, a u javnosti se raspravlja o uzrocima nesreća, educiranosti nautičara, učinkovitosti nadzora i postojećim propisima, piše HRT.
O tim su pitanjima u emisiji Otvoreno raspravljali kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe, Gilio Toić Sintić iz Ravnateljstva policije, Neven Melvan iz Sindikata pomoraca Hrvatske te Rino Bošnjak s Pomorskog fakulteta u Splitu.
Promet raste, broj nesreća pada
Kapetan Siniša Orlić izrazio je sućut obiteljima i prijateljima stradalih čeških nautičara, naglasivši kako je riječ o rijetkoj nesreći s ovako teškim posljedicama. "Ovo je prilika da se preispita sustav sigurnosti plovidbe na Jadranu. Zadaća svake pomorske administracije je da prevenira ovakve slučajeve. Riječ je o promjenama pravilnika i uvođenju novih stvari u propise", rekao je Orlić. Istaknuo je da se promet na Jadranu u posljednjih dvadesetak godina značajno povećao te se bilježi oko 700.000 uplovljavanja i isplovljavanja godišnje, no broj pomorskih nesreća i intervencija pritom se smanjuje.
Prema neslužbenim informacijama, u trenutku nesreće skiper nije bio na svom mjestu, a na zapovjednom mostu navodno se nalazio prvi časnik palube. Rino Bošnjak pojasnio je da zapovjednik ne mora neprekidno biti na mostu, ali se njegova prisutnost očekuje u područjima povećanog rizika poput uskih prolaza i kanala. Ako je točna informacija da za kormilom jedrilice nije bio skiper, već jedan od putnika, to je protivno pravilima jer je skiper trebao upravljati plovilom. Bošnjak je podsjetio na Međunarodnu konvenciju za sprječavanje sudara na moru (COLREG), posebno ističući pravilo 5, koje nalaže stalno i pozorno motrenje. Prema pravilu 18, jedrilica koja plovi isključivo na jedra ima prednost. "Međutim, u konkretnom slučaju jedrilica je plovila na motorni pogon pa se primjenjuje pravilo križanja kurseva prema kojem prednost ima plovilo koje dolazi s desne strane", objasnio je Bošnjak.
Ljudski faktor i neiskusni nautičari
Neven Melvan iz Sindikata pomoraca upozorio je da je previše pojednostavljeno za pomorske nesreće kriviti isključivo ljudski faktor. Naglasio je da se iza tog pojma često kriju stvarni problemi poput umora posade zbog prekomjernog broja radnih sati. Upozorio je i na problem podstandardnih, tehnički slabo opremljenih i loše održavanih brodova koji ulaze u Jadran, a za čije se posljedice na kraju okrivljuju pomorci. Prema njegovim riječima, dok profesionalni pomorci na trajektima, katamaranima i ribarskim brodovima svoj posao obavljaju kvalitetno, problem predstavljaju sezonski i nedovoljno iskusni nautičari bez potrebnog znanja za zahtjevne situacije, što nerijetko dovodi do tragedija.
Gilio Toić Sintić istaknuo je da je primarna zadaća Pomorske policije nadzor gotovo 950 kilometara državne granice na moru, ali i kontrola pomorstva, ribarstva i zaštite prirode. Ljeti je poseban naglasak na sigurnosti plovidbe, pri čemu je najčešći prekršaj nedopušteno glisiranje, s oko 1500 zabilježenih slučajeva prošle godine. Sigurnost se osigurava u suradnji s lučkim kapetanijama, Obalnom stražom, carinom i drugim službama. Toić Sintić podsjetio je na veličinu područja koje se nadzire - oko 5800 kilometara obale, više od 21.600 četvornih kilometara morskog akvatorija te 1185 otoka i otočića. "To je jedan veliki prostor u čiji nadzor i sigurnost treba uključiti sve sastavnice koje je moguće kako bi sigurnost bila na najvećoj mogućoj razini", zaključio je.