U svome domu u Stockholmu u noći sa srijede na četvrtak nepoznati je počinitelj hicima iz vatrenog oružja usmrtio muškarca, dok su njegova supruga i dijete ozlijeđeni. Iako policija nema saznanja o povezanosti ubijenog s organiziranim kriminalnom, očito je da se radi o ciljanoj egzekuciji s potpisom mafijaškog klana Foxtrota koji je u središtu višemjesečnog vala nasilja u glavnom gradu Švedske.
>> Krvavi ulični rat u Švedskoj. Ginu nevini prolaznici, premijer traži pomoć vojske
>> Slučajni prolaznici ginu na ulicama Švedske. Ovo su vođe najnovijeg krvavog rata
Tako je prekinuto krhko i relativno primirje tijekom kojeg od 27. rujna nije bilo smrtno stradalih u nasilnim obračunima organiziranog kriminala u Švedskoj. U prvih desetak dana listopada pucnjava i eksplozija u Stockholmu zaista je bilo bitno manje nego tijekom krvavog rujna, kada je oko glavnog grada u obračunima kriminalnog podzemlja ubijeno ili slučajno stradalo čak 12 osoba. Statistički gledano, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je manje pucnjava te manje ozlijeđenih i smrtno stradalih nego u istom razdoblju 2022. godine.
Klanovi koji se bore za kontrolu nad švedskim tržištem narkotika nisu odustali od svojih ubojitih namjera i metoda, no moguće je da su ih policijska represija i neželjena medijska pažnja posljednjih tjedana nagnali da ponešto promijene taktiku i sredstva. Naime, drastično se povećao broj podmetnutih požara. Samo u noći s ponedjeljka na utorak tijekom nešto više od dva sata u okolici Stockholma zabilježeno je sedam požara.
"Ne vjerujemo da se ovoliki broj požara u jednoj noći može dogoditi pukim slučajem. Smatramo da su podmetnuti. Nije nužno da su svi požari povezani, ali morat ćemo to dodatno istražiti", rekao je Daniel Wikdahl, glasnogovornik policije u Stockholmu.
Nova nasilna taktika
Sva su spomenuta kaznena djela očito izvršena na sličan način - počinitelji su bacali zapaljivu tekućinu u bocama, nešto poput Molotovljevih koktela, na vrata obiteljskih kuća, okućnice i stubišta stambenih zgrada. Nitko nije stradao niti je počinjena veća materijalna šteta jer su stanari i susjedi uglavnom i prije dolaska vatrogasaca uspijevali spriječiti širenje vatre, ali jasno je da se radi o potencijalno iznimno opasnim nedjelima.
Policija smatra da se radi o novoj metodi obračuna unutar organiziranog kriminala, a na temelju količine eksplozivnih sredstava zaplijenjenih u posljednje vrijeme zaključuje se da će podmetnutih požara ubuduće biti sve više.
Kao i u slučaju posljednjeg ubojstva u Stockholmu, policiji nije sasvim jasno tko su mete i koji su motivi takvih napada. Pripadnici kriminalnih klanova uglavnom žive u ilegali, a većina njihovih rođaka i članova obitelji, koji su posljednjih mjeseci bili izloženi odmazdi konkurentskih bandi, pobjegla je u druge švedske gradove ili čak napustila zemlju. Čini se da zbog toga metama osvete postaju osobe sa sve slabijim vezama s neprijateljima.
Kako bi osnažila policijske službe u borbi protiv organiziranog kriminala, vlada premijera Ulfa Kristerssona ubrzano širi njihove ovlasti. Tako policija od prvog dana listopada može preventivno prisluškivati mobitele i pratiti osobe koje nisu osumnjičene za kazneno djelo, ali za koje se opravdano smatra da bi mogle počiniti kazneno djelo.
Nove ovlasti policije
U četvrtak je švedski ministar pravosuđa Gunnar Strömmer predložio nove policijske ovlasti koje uključuju tajno prisluškivanje i snimanje pojedinih prostora te nadzor elektroničkih komunikacija i sadržaja računala. Međutim, zbog komplicirane pravne procedure i osjetljivog usklađivanja s propisima koji štite privatnost i građanska prava, nije izvjesno da će policija dobiti ove ovlasti prije 2025. godine. Što se tiče javnosti, prema posljednjim anketama, oko 70 posto građana podržava tehnologiju prepoznavanja lica na javnim mjestima kao metodu borbe protiv kriminala, a 94 posto nema ništa protiv prisluškivanja osumnjičenika.
Slična je situacija i s korištenjem vojnih resursa u borbi protiv organiziranog kriminala, što je premijer Kristersson najavio tijekom krvavog rujna. Uporaba oružanih snaga u mirnodopske svrhe osjetljivo je pitanje u svim liberalnim demokracijama, a u Švedskoj je takvo nešto praktički onemogućeno (osim u slučaju terorističkih napada) još od 1931. godine. Tada je u Ådalenu na sjeveru Švedske vojska priskočila u pomoć lokalnoj policiji u suzbijanju sindikalnih protesta i usmrtila petero prosvjednika.
Analitičari skeptični
Mnogi analitičari i pravni stručnjaci skeptični su prema uniformiranim i naoružanim vojnicima na švedskim ulicama, smatrajući da vojska nije ni obučena ni educirana za policijske zadatke. S druge strane, vlada desnog centra, potpomognuta ekstremno desnim Švedskim demokratima, spremna je otići i korak dalje od korištenja vojnih resursa u policijskim zadacima, poput obavještajne i forenzičke analize ili logistike.
"Vlada namjerava analizirati kako bi oružane snage mogle poduprijeti pripravnost policije i dodatno ojačati njezine sposobnosti. Riječ je o sprječavanju i zaustavljanju terorističkih akata, suzbijanju organiziranog kriminala i suočavanju s drugim ozbiljnim društvenim poremećajima, kako u mirnodopskim tako i u ratnim uvjetima", napisali su ministar pravosuđa Strömmer i ministar obrane Pål Jonson u uvodniku za Dagens Nyheter.
Konkretno, traži se pravna mogućnost da se oružane snage, doduše pod zapovjedništvom policije, mogu uključiti u mjere prisile ili čak nasilja protiv pojedinih građana. Iako tri stranke koje čine vladu (Umjerenjaci, Demokršćani i Liberali) zajedno sa Švedskim demokratima imaju većinu u parlamentu, vjerojatno će za ovako problematičnu mjeru tražiti podršku Socijaldemokrata kao najveće parlamentarne stranke.