Tko je 2019. ukinuo obvezu prijave uvoza otpada? Ovo se pitanje posljednjih tjedana, nakon otkrića ilegalnog opasnog otpada u Gospići i drugim lokacijama širom Hrvatske, često provlači kroz komentare građana na društvenim mrežama. Odgovor nude Narodne novine s početka 2019. godine - današnji HDZ-ov ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić (tć).
S obrazloženjem usklađivanja s europskim direktivama i olakšavanja poslovanja, tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić svojim je potpisom na izmjene zakona i prateće pravilnike drastično olabavio kontrole na granicama te tako olakšao posao "otpadnoj mafiji".
Kako je ublažena kontrola uvoza otpada?
Ćorić nije ukinuo obvezu prijave uvoza otpada u cijelosti, ali je izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskih propisa ublažio proceduru za "Zelenu listu", odnosno otpad koji se uvozi radi oporabe (ponovnog korištenja kao sirovine ili izvora energije) ili reciklaže.
Tako se prema zakonskim izmjenama iz 2019. godine otpad podijelio na onaj za koji treba posebna dozvola i onaj sa "Zelene liste" za koji više nije trebala prethodna suglasnost i rješenje Ministarstva.
Bio je dovoljan ispunjen komad papira: "Obrazac iz Priloga VII europske Uredbe o pošiljkama otpada". Kontrola uvoznika prepuštena je carini i inspekcijama, koje nisu imale kapaciteta fizički provjeravati svaki kamion.
Uvoz takvog otpada bio je prema europskim pravilima dopušten i prije 2019. No, tada je ukinuta dodatna hrvatska kontrolna točka: više nije bilo obveze da se inspekciji tri dana unaprijed šalju podaci o svakoj takvoj pošiljci.
Opasni otpad uvozio se kao sirovina za reciklažu
Upravo je kroz taj režim nekoliko godina poslije tvrtka Tipos Resurs, povezana s bračnim parom Šincek, uvozila tisuće tona plastike i drugog opasnog otpada iz inozemstva i odlagala u Gospiću i drugim lokacijama. USKOK sumnja da stvarni sastav dijela tih pošiljaka nije odgovarao onome što je pisalo u dokumentima.
Za takav "zeleni otpad" ukinute su stroge granične i administrativne kontrole i svedene su na ispunjavanje dokumenta. Sustav se oslonio na povjerenje i papirologiju koja se očito nije provjeravala, što je "otpadna mafija" iskoristila za fiktivnu oporabu. Dakle, protuzakonito se uvozio miješani komunalni ili čak opasni otpad deklariran kao sirovina za reciklažu (papir, plastika, staklo i slično).
Od 2013. u članku 122. stavku 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom postojala je obveza hrvatskog uvoznika ili izvoznika otpada da tri radna dana prije svake planirane pojedinačne pošiljke dostavi podatke inspekciji zaštite okoliša. U izmjenama iz 2019. godine jednostavno je propisano: "U članku 122. stavak 2. briše se".
Predlagatelj zakonskih izmjena bila je Vlada premijera Andreja Plenkovića. Resorno ministarstvo bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kojem je od 2017. do 2020. na čelu bio Tomislav Ćorić. Prvi zakonski prijedlog upućen je u proceduru u rujnu 2018. i već tada je sadržavao brisanje obveze prijave "zelenog otpada". Nije bilo nikakvog amandmana u posljednji trenutak.
Ušteda od 642.000 kuna
Zanimljivo je i obrazloženje zakonskog prijedloga u kojem piše da se spomenuta prijava pošiljke otpada briše "jer se u praksi pokazalo kao nepotrebno te je administrativno rasterećenje gospodarskih subjekata".
Radilo se, dakle, o vrlo svjesnom i ciljanom ukidanju kontrole. Ukidanje ove obveze uvršteno je i u tadašnji Vladin projekt administrativnog rasterećenja poslovnog sektora kao mjera broj 121 koja je poduzetnicima donijela "uštedu od 642.072,64 kune".
Ministar Ćorić osobno je u Saboru obrazlagao zakonske izmjene u prvom čitanju 17. listopada 2018. Zakon je prihvaćen 25. siječnja 2019. s 80 glasova za, 38 protiv i osam suzdržanih. Stupio je na snagu 20 dana kasnije.
Na problem koji su Ćorićeve zakonske izmjene stvorile, dvije godine kasnije ukazalo je samo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je u međuvremenu preuzelo resor zaštite okoliša i energetike.
U siječnju 2021. u Izvješću o prekograničnom prometu otpada za 2019. godinu stoji da je te godine u Hrvatsku uvezeno 638.351 tona otpada, od čega čak 615.381 tona otpada koji nije podlijegao obveznoj prijavi. Uvoz te kategorije otpada povećan je za 24 posto u odnosu na 2018.
Samo Ministarstvo je ukazalo na problem zbog izostanka kontrole
U poglavlju "Analiza mogućih nedostataka" stoji sljedeće: "Tijekom obrade podataka za ovo izvješće zabilježeno je više mogućih nedostataka. Svi uočeni mogući nedostaci odnose se na prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku.
Kao razlog za takvu distribuciju nameće se činjenica da notifikacijski postupak provodi Ministarstvo te se svi podaci i dokumentacija kontroliraju od strane službene osobe i odobravaju se samo oni postupci koji su u potpunosti usklađeni sa zakonskom regulativom.
Za prekogranični promet otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku nije propisan takav kontinuirani nadzor te je stoga mogućnost nedostataka, odnosno pogreške, veća, osobito u prometu otpada unutar granica EU budući da ne postoji niti carinska kontrola, a također su broj sudionika kao i transportirane količine višestruko veći".
Nema sumnje da je Ministarstvo već tada bilo svjesno da je Ćorićevo uklanjanje preventivnog mehanizma prijave uvoza otpada uvelike otežalo posao inspekciji i zapravo otvorilo ili barem odškrinulo vrata "otpadnoj mafiji". Podsjetimo, sumnja se da je ilegalno gomilanje opasnog otpada u Gospiću počelo već krajem 2021. godine.
Udruga poslodavaca lobirala za ublažavanje nadzora
Iz dostupnih dokumenata nije vidljivo na čiju je inicijativu ublažena procedura uvoza otpada sa "Zelene liste", no postoji ozbiljan trag. Naime, Hrvatska udruga poslodavaca u vlastitom godišnjem izvješću za 2018. navodi da su njezini članovi upućivali Vladi prijedloge za ukidanje ili smanjenje administrativnih opterećenja upravo u području "otpada" te da su sudjelovali u konzultacijama o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
Plenković ga je maknuo iz vlade...
Ćorić je u Vladu ušao odmah 2016. godine, čim je Plenković postao premijer. Od listopada 2016. do lipnja 2017. bio je ministar rada i mirovinskoga sustava, potom je preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je vodio do srpnja 2020. U drugoj Plenkovićevoj vladi, od srpnja 2020. do 29. travnja 2022. godine, vodio je prošireni resor gospodarstva i održivog razvoja.
Iz Vlade je otišao u rekonstrukciji u kojoj je Plenković govorio o potrebi za "osvježenjem" i "osnaživanjem". Za Ćorića, za razliku od nekih drugih ministara koji su tada odlazili, nije javno naveden konkretan razlog za smjenu. Već 27. svibnja 2022. saborska većina imenovala ga je viceguvernerom HNB-a, gdje je proveo nepune četiri godine.
...a onda ga vratio nakon četiri godine uhljebljenja u HNB-u
U Vladu se vratio 29. siječnja 2026., kada ga je Plenković pozvao da kao potpredsjednik Vlade i ministar financija zamijeni Marka Primorca, koji je otišao na mjesto potpredsjednika Europske investicijske banke. Ćorić je jedini ministar koji se nakon smjene vratio u Vladu otkako je Plenković premijer.
Index je konkretna pitanja o proceduri iz 2019. godine poslao osobno ministru Tomislavu Ćoriću preko glasnogovornice Ministarstva financija, no ubrzo je stigao odgovor s molbom "da se ovaj upit proslijedi nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije". Ovaj resor danas vodi Marija Vučković, koja je od 2019. do 2024. bila ministrica poljoprivrede.
Ćorić danas može proslijediti novinarski upit drugom ministarstvu, ali ne može otkloniti vlastitu političku odgovornost. Iako nije mogao znati tko će i kako sustav zloupotrijebiti, bio je ministar kada je preventivna prijava pošiljaka otpada ukinuta, branio je zakonske izmjene u Saboru i sjedio u Vladi koja je ukidanje kontrole predstavljala kao administrativno rasterećenje.
Bi li Ćorić i danas predložio iste zakonske izmjene?
Ne znamo bi li drukčiji sustav nadzora spriječio Gospić i sve druge slučajeve uvoza i gomilanja ilegalnog otpada. Znamo, međutim, tko je odlučio da je jedna kontrola "nepotrebna" i izbrisao je iz zakona.
Šest godina kasnije, kada Hrvatska stenje pod teretom desetaka tisuća tona ilegalno odloženog otpada, najmanje što javnost zaslužuje jest Ćorićev odgovor na pitanje smatra li i danas da je ukidanje te kontrole bila dobra odluka i bi li je opet predložio.