Na preventivne sistematske preglede tijekom pilot-projekta u pet županija odazvalo se tek 10 posto pozvanih, a njih 70 posto upućeno je na daljnju obradu zbog utvrđenih rizičnih faktora ili znakova bolesti, piše Novi list.
Zbog takvih rezultata, u prvom kvartalu 2024. krenut će nacionalni sistematski pregledi na koje će se pozivati osobe starije od 40 godina koje u posljednje dvije godine nisu bile na općem pregledu kod svog liječnika te kronični bolesnici koji se nisu pregledali u posljednjih šest mjeseci.
"Zdravstveno stanje nacije nije dobro. Ovime odstupamo od defenzivne medicine i aktivno idemo prema bolesnicima, nudimo im novi proizvod zdravstvenog sustava", poručio je ministar zdravstva Vili Beroš na predstavljanju rezultata pilot-programa.
Do kraja tjedna kreće nacionalna kampanja koja bi trebala motivirati građane da se odazivu na pregled.
Na dan pregleda imat će pravo na plaćeni slobodan dan, liječnicima će pregledi biti dodatno plaćeni, a liste čekanja, obećava ministar, upraznit će se za one koje liječnik obiteljske medicine nakon sistematskog pregleda uputi na daljnju obradu.
Danas predstavljeni rezultati, ali nisu objavljene porazne brojke
Predstavljanjem rezultata dosadašnje provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda i širenjem projekta na nacionalnu razinu ministar zdravstva Vili Beroš dodatno je istaknuo usmjerenje vlade i zdravstvene administracije prema unaprjeđenju zdravlja nacije.
"Kroz preventivne zdravstvene preglede ova vlada i zdravstvena administracija pokazuju da misle na zdravlje građana te im je primarni cilj unaprjeđenje zdravstvene slike nacije. Ujedno, kroz preventivne zdravstvene preglede na nacionalnoj razini kontinuirano ćemo dobivati egzaktne podatke o zdravstvenoj slici naših građana, prije svega one skupine od 40 i više godina, koja je i najviše izložena zdravstvenim rizicima i najugroženija zbog dugogodišnjih izostanaka sustavne kontrole vlastitog zdravlja", rekao je ministar na predstavljanju rezultata preventivnih zdravstvenih pregleda.
No konkretne brojke s početka teksta Beroš nije otkrio.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, koji će biti nositelj provođenja preventivnih zdravstvenih pregleda zajedno s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, uz snažnu potporu vlade, iznio je nimalo ohrabrujuće podatke o trenutnom stanju te očekivanom životnom vijeku hrvatskih građana u usporedbi sa stanovnicima drugih zemalja, poglavito Europske unije, kao i o zdravstvenom stanju i životnim navikama koje utječu na ukupnu zdravstvenu sliku hrvatske nacije.
"Čimbenici rizika koji utječu na zdravlje naših građana u odnosu na stanovnike drugih zemalja puno su naglašeniji na našim prostorima jer još uvijek veliki broj osoba u našoj zemlji puši, ima nezdrave prehrambene navike, pije veće količine alkoholnih pića i ima pretjeranu debljinu s jedne, te manjak tjelesnih aktivnosti s druge strane.
Sve to povećava broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, povišenog šećera u krvi, kolesterola i drugih smetnji koje umanjuju kvalitetu života", istaknuo je Capak i dodao da lošijoj slici u odnosu na druge zemlje doprinosi i izostanak redovitih kontrola zdravlja naših građana, posebno onih u izrazito rizičnoj životnoj dobi.
U priopćenju navedeno tek da je broj pregledanih "nevelik uzorak"
Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda, koji je ove godine proveden u pet hrvatskih županija, pokazao je, bez obzira na nevelik uzorak, kako je navedeno u priopćenju, da više od dvije trećine pregledanih građana ima zdravstvene probleme - od povišenog krvnog tlaka i povećanih razina kolesterola, preko šećera u krvi, do prekomjerne debljine te štetnog utjecaja pušenja i alkohola na zdravstveno stanje, te da postoji potreba za njihovim daljnjim dijagnostičkim pregledima kod pojedinih specijalista.
"Dobiveni rezultati u tom probnom razdoblju samo su dodatno potvrdili naša saznanja da su nam nužno potrebni kontinuirani preventivni zdravstveni pregledi građana kako bismo na vrijeme otkrivali oboljenja i što ranije krenuli u liječenje, jer dosadašnja iskustva i praksa pokazuju da što se ranije dijagnosticira određena bolest, posebno one koje su životno ugrožavajuće, i krene s pravodobnim liječenjem, povećavaju se i šanse za uspješno liječenje, pa i potpuno izlječenje", rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Tomislav Benjak, koji je vodio radnu skupinu Ministarstva zdravstva za pripremu i provođenje projekta preventivnih zdravstvenih pregleda.
U raspravi na panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici ustanova primarne zdravstvene zaštite, bolnica i županijskih zavoda za javno zdravstvo te prvi pacijent koji se na samom početku pilot-projekta odazvao na preventivni zdravstveni pregled, naglašeno je da su preventivni pregledi i stalna briga o vlastitom zdravlju najbitniji preduvjeti za kvalitetniji i dugovječniji život građana naše zemlje.
"Ovo je jedan od smjerova reforme našeg zdravstvenog sustava koju smo omogućili promjenama u Zakonu o zdravstvu i Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Posvećivanjem dužne pozornosti preventivi, redovitim kontrolama zdravlja, te povećavanjem zdravstvene kulture i pismenosti stanovništva, želimo dobiti zdravije i zadovoljnije ljude, povećati kvalitetu života i dugovječnost što je moguće bliže razvijenijim zemljama", naglasio je ministar zdravstva i dodao da rezultati koji se očekuju u budućnosti imaju višestruku vrijednost u odnosu na uložena sredstva iz zdravstvenog proračuna.
"Zato ova vlada i zdravstvena administracija stalno naglašavaju da je pacijent u središtu i da nam je zdravlje prvo. Tako i danas poručujemo našim građanima - misli na svoje zdravlje i odazovi se na preventivni zdravstveni pregled", zaključio je ministar zdravstva.