Administracija Donalda Trumpa nastoji potaknuti promjenu režima na Kubi do kraja ove godine, ohrabrena nedavnim uhićenjem venezuelanskog vođe Nicolasa Madura. Bijela kuća se nada kako će pronalaskom saveznika unutar kubanske vlade postići dogovor koji bi brzo doveo do smjene vodstva na otoku kojim od 2019. godine vlada Miguel Díaz-Canel, piše The Wall Street Journal.
Dužnosnici Bijele kuće održavaju sastanke s kubanskim prognanicima i predstavnicima civilnog društva u Miamiju i Washingtonu kako bi identificirali potencijalne suradnike unutar kubanskog sustava. Pritom ističu kako je akciju u Venezueli 3. siječnja omogućio agent iz Madurovog najužeg kruga te da bi taj događaj trebao poslužiti kao upozorenje Kubi.
Trump je izrazio namjeru ponovne uspostave američke dominacije nad Latinskom Amerikom, što su njegovi saveznici nazvali "Donroe doktrinom" - aludirajući na Monroeovu doktrinu iz 1823. godine koja je regiju definirala kao američku sferu utjecaja.
Nakon Madurova uhićenja, američki predsjednik je 11. siječnja zaprijetio Kubi putem društvenih mreža: "Snažno im predlažem da postignu dogovor. Prije nego bude prekasno", dodavši da za Kubu "više nafte ni novca" neće biti. Ipak, SAD nije javno zaprijetio vojnom intervencijom, a Trump je izrazio uvjerenje da će se kubanski režim urušiti sam od sebe.
Gubitak potpore iz Caracasa težak je udarac za Havanu, koja je ovisila o nafti i financijskoj pomoći svog saveznika još od dolaska Huga Chaveza na vlast 1999. godine. Tijekom akcije u Venezueli američke su snage ubile i 32 Kubanca koji su štitili Madura, što potvrđuje bliske veze dviju zemalja.
Otkako je preuzeo dužnost, Trump, koji uživa široku podršku među kubanskim Amerikancima, uveo je niz sankcija s ciljem pritiska na kubansko gospodarstvo. Ponovno je vratio Kubu na popis država sponzora terorizma, uveo zabranu putovanja i ukinuo program spajanja obitelji.
Prošlog je mjeseca njegova administracija obustavila rješavanje svih kubanskih imigracijskih slučajeva, uključujući zahtjeve za državljanstvom, boravkom i azilom. Samo tijekom 2025. godine deportirano je više od 1.600 Kubanaca, što je više od njegovih triju prethodnika zajedno.
Administracija također cilja na kubanske medicinske misije u inozemstvu putem zabrana izdavanja viza dužnosnicima optuženima za omogućavanje programa. Jedan od glavnih zagovornika oštre politike prema Kubi je državni tajnik Marco Rubio, čiji su roditelji napustili otok za vrijeme režima Fulgencija Batiste i koji je poznat kao žestoki kritičar komunističke vlasti.
S druge strane, Kuba se suočava s nestašicama osnovnih potrepština, lošim gospodarskim upravljanjem, masovnim iseljavanjem stanovništva te nedostatkom goriva koji uzrokuje česte i dugotrajne prekide u opskrbi električnom energijom.
Ekonomisti predviđaju da bi zemlja, koja se sada opskrbljuje naftom isključivo iz Meksika i Rusije, mogla ostati bez zaliha u roku od nekoliko tjedana. Unatoč problemima, Havana dugo odolijeva američkom pritisku, još otkako je Fidel Castro 1959. godine svrgnuo diktatora Batistu, kojeg je podržavao SAD, i započeo komunističku revoluciju.
Kuba je jednopartijska država u kojoj je zabranjeno političko djelovanje oporbe i snažno se suzbija svako neslaganje, a organizacije za ljudska prava procjenjuju da se u zemlji nalazi više od 1.000 političkih zatvorenika. Amnesty International je jučer zatražio njihovo oslobađanje i pozvao na prekid represije.
Kao odgovor na američke prijetnje, predsjednik Díaz-Canel proglasio je "ratno stanje" te pojačao obrambenu i domoljubnu retoriku. Poručio je okupljenima: "Nema predaje", a prošle nedjelje održan je i nacionalni dan obrane. Dužnosnici navode da Trump i njegov uži krug suradnika smatraju svrgavanje kubanske vlade ključnim testom strategije za preoblikovanje hemisfere.
Iako je kubanski režim nepopularan, ustrajnost vlade i oružanih snaga mogla bi SAD-u otežati pronalazak odgovarajuće alternative. Ipak, dok kubansko gospodarstvo posustaje, a SAD pojačava pritisak, u Washingtonu se nadaju da će Kuba uskoro slijediti primjer Venezuele.