GLAVNI državni odvjetnik Ivan Turudić potvrdio je da su od Hrvatskog nogometnog saveza zatražili i dobili dokumentaciju, zapisnike sa sjednica Izvršnog odbora koji se odnose na sponzorske ugovore, te je dodao da nema informacija o izručenju Vedrana Pavleka.

"Provodimo izvide i tražili smo dokumentaciju od Hrvatskog nogometnog saveza, dobili smo je i analizirat ćemo je. Zadnje što smo tražili bili su zapisnici sa sjednica Izvršnog odbora koji se odnose na sponzorske ugovore", potvrdio je Turudić novinarima nakon što je u Hrvatskom saboru predstavio izvješće DORH-a za 2025. godinu. Podsjetimo, USKOK je prije osam dana "ušao" u HNS.

Moguće izručenje Vedrana Pavleka

Upitan za bivšeg čelnika Hrvatskog skijaškog saveza (HSS) Vedrana Pavleka, koji je, nakon otkrića afere u HSS-u, pobjegao u Kazahstan, kazao je da nema informacija o njegovu mogućem izručenju Hrvatskoj.

"Adresa za to je Ministarstvo pravosuđa. Kada se radi o zemljama Europske unije, onda neposredno komuniciraju pravosudna tijela, a kada je riječ o zemljama izvan EU-a, o postupku ekstradicije, u konkretnom slučaju, glavnu riječ ima kazahstanski ministar pravosuđa", pojasnio je.

Nagodba Josipe Pleslić

Odgovarajući na pitanje o nagodbi Josipe Pleslić, za koju jedan tjednik navodi da je sve namješteno tako da poruke ne bi upućivale na premijera Andreja Plenkovića, Turudić je kazao da su objavljene baš sve poruke koje se tiču njega osobno i koje su ekstrahirane po nalogu državnog odvjetnika u vrijeme kada se kandidirao za dužnost glavnog državnog odvjetnika.

"Kada se govori o tome da netko nekoga štiti i zataškava, treba naglasiti da je sporazum pravo stranke. Ni u ovom, kao ni u bilo kojem drugom predmetu koji se odnosi na Josipu Pleslić, nisam sudjelovao. Zahtjev za otklon postavio sam još 2016. godine, kao i 2022., kada sam bio sudac Visokog kaznenog suda, a sada, kao glavni državni odvjetnik RH, nisam ni u jednom segmentu sudjelovao u sporazumijevanju", izjavio je Turudić.

Smatra da je taj sporazum uobičajen, u granicama zakona i da je sasvim u redu, te pojašnjava kako članak 48. stavak 3. Kaznenog zakona propisuje da "sankcija, ako se pristupa sporazumijevanju, može biti upola manja nego najmanja ublažena kazna u redovnom postupku".