Najveća ukrajinska prednost uskoro bi mogla postati najveći nedostatak - deseci milijardi dolara i eura pomoći uskoro bi mogli presahnuti ili se dramatično smanjiti. Bez te pomoći Ukrajina će se teško obraniti. Razlozi za prekid pomoći sa Zapada su dvojaki. Politička kriza u Washingtonu približava se vrhuncu nakon što je prvi put u povijesti američkog Kongresa predsjedavajućeg Zastupničkog doma smijenila vlastita stranka.
"Čast" da bude prvi pripala je republikancu Kevinu McCarthyju, koji nije preživio sukob sa stranačkom krajnjom desnicom. Neposredni povod bio je dogovor McCarthyja i predsjednika Bidena da se na 45 dana odobri privremeno financiranje države. Kako bi privremeno financiranje bilo izglasano, napravljeno je nekoliko ustupaka republikanskoj desnici. Jedan je bio nastavak gradnje zida prema Meksiku kako bi se otežali ilegalni prelasci granice. Drugi je bio da se Ukrajina uopće ne spominje, pa tako nema ni sredstava za pomoć. Usprkos tim ustupcima, desni dio republikanaca odlučio je smijeniti McCarthyja.
Doduše, predsjednik Biden je odmah nakon što je u noći s 30. rujna na 1. listopada u oba doma Kongresa prošla uredba o privremenom financiranju izjavio da očekuje kako će Kongres odobriti i nove 24 milijarde dolara pomoći Ukrajini. Tamošnji mediji tvrdili su da će se rasprava i glasanje o tome odviti početkom narednog tjedna. No onda je smijenjen McCarthy i sve je stalo.
Republikanci su najavili da će raspravu o kandidatima za nasljednika McCarthyja obaviti 10. listopada te da će glasanje biti dan poslije. Međutim, već sada američki mediji najavljuju kandidature čak četiri republikanca - Jima Jordana, Stevea Scalise, Toma Emmera i Kevina Herna. Činjenica je da je Trump javno podržao Jordana, no to mnogim republikanskim zastupnicima ili ne znači ništa ili će baš zbog toga glasati protiv njega. U svakom slučaju, očekuje se da će izbor McCarthyjevog nasljednika biti težak i dugotrajan.
Nova pomoć za Ukrajinu teško će izglasana biti brzo
Kad obave zadaću izbora novog predsjedavajućeg, zastupnici će morati krenuti u nove teške pregovore donošenja saveznog proračuna. Ako bi kojim čudom 11. listopada izabrali novog predsjedavajućeg (a sasvim je sigurno da neće), Zastupnički dom bi ponovo s normalnim radom počeo tek u ponedjeljak 16. listopada. Tako su republikanci smjenom McCarthyja uspjeli potrošiti 16 od 45 dana roka za donošenje proračuna. U preostalih 29 dana teško da će se zahtjev za 24 milijarde dolara pomoći Ukrajini pojaviti na dnevnom redu Zastupničkog doma. Tim prije jer dnevni red određuje predsjedavajući, a ako pobjedi Trumpov favorit, onda se pomoć Ukrajini sigurno neće naći na njemu.
Te 24 milijarde dolara koje je predsjednik Biden zatražio od Kongresa još 10. kolovoza trebale su biti dostatne za financiranje pomoći Ukrajini u posljednjem kvartalu ove godine. Od 24 milijarde vojni dio bio bi 13 milijardi, a humanitarni i ekonomski 7.3 milijarde. Ostatak bi otišao kao pomoć drugim državama koje intenzivno pomažu Ukrajini.
Zamjenica glasnogovornika Pentagona Sabrina Singh na redovnom dnevnom brifingu 3. listopada izjavila je da su od prije odobrenih sredstava ostale 5.4 milijarde dolara. To bi, po njenim riječima, trebalo biti dovoljno još koji mjesec, što je istina ako će paketi pomoći uglavnom sadržavati streljivo i projektile za protuzračne sustave, bez novog oružja.
Još je teže stanje sa sredstvima koja su odobrena Pentagonu za financiranje nadomjestaka sustava i streljiva koje je Ukrajini isporučeno iz vojnih zaliha. Od prvotno odobrenih 25.9 milijardi ostalo je tek 1.6. To znatno otežava mogućnosti Bidenove administracije da zaobiđe Kongres tako da Ukrajini pošalje "viškove" oružja i opreme. Ili da u Ukrajinu preusmjeri vojnu pomoć koju je preko programa potpore i zajmova State Departmenta prvotno namijenila drugim državama. Tako bi hrvatski Bradleyji mogli završiti u Ukrajini.
Problem po predsjednika Bidena je što američka javnost sve manje odobrava pomoć Ukrajini, što republikanci odlično protiv njega koriste njegove izjave kako mu je više stalo do situacije u dalekoj stranoj državi nego na južnim granicama i slično.
Onemoćala Europa
Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je u četvrtak u Granadi da "Europa ne može zamijeniti američku potporu Ukrajini". Borrell je izjavu dao na sastanku Europske političke zajednice na kojem je bio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Borrellova izjava nije bila nikakvo iznenađenje jer je nekoliko dana prije admiral Rob Bauer, najviši vojni dužnosnik NATO-a, na Varšavskom sigurnosnom forumu izjavio da NATO članicama ponestaje streljiva za isporuke Ukrajini. On je to slikovito opisao rekavši: "Vidi se dno bačve." Admiral koji predsjeda Vojnim odborom NATO-a podsjetio je prisutne i europsku javnost kako su desetljeća nedovoljnog ulaganja dovela do toga da su zemlje NATO-a počele opskrbljivati Ukrajinu kad su njihova skladišta streljiva već bila napola prazna ili još praznija.
I još gore, tri desetljeća zanemarivanja europskih oružanih snaga i vojne industrije toliko su smanjila kapacitete da sada nisu dovoljni za istovremeno popunjavanje zaliha i isporuke Ukrajini. Novi ministar obrane Velike Britanije James Heappey pozvao je NATO saveznike da potroše 2% svog nacionalnog bogatstva na obranu, kao što su se obvezali. "Ne možemo stati samo zato što su naše zalihe malo slabe", rekao je Heappey. "Moramo zadržati Ukrajinu u borbi večeras, i sutra, i prekosutra. A ako stanemo, to ne znači da Putin automatski staje."
Zanimljivo je da se s ovom izjavom ministra Heappeyja ne slaže predsjednik Zelenski, koji je na sastanku u Granadi izjavio da Putin želi zamrznuti stanje na bojištu jer je ruska vojska dovedena do krajnjih granica izdržljivosti. Pozivajući se na obavještajne izvore predsjednik Zelenski je na sastanku Europske političke zajednice izjavio da će Rusija, nakon što obnovi oružane snage, ponovo napasti 2028. godine. Ali tada ne samo Ukrajinu nego i baltičke države, pa i druge.
Iako je Zelenski te tvrdnje pokušao predstaviti kao prijetnju, to bi, ako je istina, zapravo bila jako dobra vijest jer bi europske države dobile pet godina da reorganiziraju oružane snage i vojnu industriju. Povrh toga, u tih pet godina ušle bi i četiri godine moguće vladavine Donalda Trumpa, koje će biti izazovne same po sebi.
Ako je točno da Putin želi zamrznuti rat u Ukrajini, onda je ruska vojska, ali i cijela država, u znatno lošijem stanju nego što se procjenjuje. Jer ukrajinski problemi sa smanjivanjem zapadne pomoći teoretski omogućuju ruskoj vojsci da preuzme inicijativu. Naravno, pod uvjetom da za to ima kapaciteta. Ako je za vjerovati Zelenskom - nema.