Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu britanskom BBC-ju priznao je da ukrajinska vojska treba još vremena za pripremu velike protuofenzive. Zelenski ovog puta nije spominjao vremenske neprilike, već je kao glavni razlog odgode ofenzive naveo kašnjenje isporuka oružja i streljiva sa Zapada.
Nepobitna je istina da u velikoj ofenzivi streljiva možete imati ili premalo ili taman, nikako previše, stoga svaka nova isporuka streljiva, naročito artiljerijskog, ukrajinskoj vojsci znači jako puno, kao i dodatne isporuke protuzračnih raketnih sustava i projektila.
Jedan od većih razloga odgađanja početka proljetne ofenzive zasigurno je bilo i čekanje isporuka britanskih krstarećih projektila Storm Shadow. Njihovu isporuku u parlamentu je osobno potvrdio britanski ministar obrane Ben Wallace. Isporuka je, naravno, razbjesnila Moskvu jer Ukrajinci sada imaju oružje kojim mogu napasti Kerčki most koji Krim spaja s Rusijom.
Doduše, oko isporuke Storm Shadowa Ukrajini još je jako puno nepoznanica. Prva je koju su točno inačicu Ukrajinci dobili. Izvozna inačica ima domet nešto veći od 250 kilometara, no inačica za britansku i francusku vojsku ima domet veći od 560 kilometara. Po svemu sudeći, Storm Shadow projektili isporučeni Ukrajincima došli su iz skladišta britanske vojske, a to znači s većim dometom jer britansko ratno zrakoplovstvo nikad nije imalo izvoznu varijantu.
Moćne rakete daju Ukrajincima puno mogućnosti
S dometom većim od 560 km Ukrajinci bi iz dubine teritorija mogli napasti sve važne ciljeve na Krimu, uključujući i most. Jedan takav napad, po svemu sudeći, već je izveden na grad Luhansk koji je pod ruskom okupacijom još od 2014. godine, a koji ukrajinska vojska do sada nije mogla napadati jer je bio van dometa svih oružanih sustava koje je donedavno imala.
Po svemu sudeći, napad je izveden s dva projektila Storm Shadow. Jedan je pogodio tvornicu elektronike i potpuno je uništio. Drugi projektil pogodio je zapovjedno sjedište ruske vojske i pritom umalo eliminirao Viktora Vodolatskog, prvog zamjenika predsjednika Dume i kozačkog generala.
Upotreba dva projektila za Luhansk dovodi nas do pitanja koliko su projektila Storm Shadow Ukrajinci dobili. Zasigurno ne stotine jer je britansko ratno zrakoplovstvo prije isporuke Ukrajini imalo samo 902 primjerka, a s obzirom na to da su i dalje njihovo glavno oružje (prošle godine u Siriji su upotrijebili osam ovih projektila), ne mogu ih dati baš sve.
Ukrajinci sad mogu potpuno onesposobiti Kerčki most
No i s desetak projektila Ukrajinci mogu potpuno onesposobiti Kerčki most i držati ga zatvorenim mjesecima jer su projektili Storm Shadow projektirani namjenski, za uništavanje upravo takvih ciljeva, do kojih lete brzinom od 1000 km/h na visini od 30 metara. Kako imaju vrlo mali radarski odraz, teško ih je otkriti.
Zanimljivo je da su pri napadu na Luhansk Ukrajinci upotrijebili i projektil ADM-160B MALD (Miniature Air-Launched Decoy). Njegova namjena je ometanje radara i sustava protuzračne obrane tijekom napada kako bi se smanjili izgledi da će krstareći projektili biti otkriveni i oboreni. Ako se potvrdi da su u napadu na Luhansk iskorišteni krstareći projektili Storm Shadow zajedno s ADM-160B, onda je to bila svojevrsna generalna proba prije ukrajinskih napada na znatno bolje branjene ciljeve.
Krstareći projektili Storm Shadow neće Ukrajincima donijeti pobjedu, ali će zato jako namučiti Ruse koji više nemaju sigurnu bazu na okupiranom dijelu Ukrajine. S dometom od 560 km Ukrajinci bi mogli napasti i ruske baze duboko unutar ruskog teritorija.
Međutim, posve je sigurno da su britanski premijer Rishi Sunak i predsjednik Zelenski tijekom susreta u veljači ove godine dogovorili ne samo isporuku projektila već i načine na koje će ih Ukrajina koristiti. A to znači i obvezu da njima neće napadati ciljeve u Rusiji. Vrlo brzo ćemo vidjeti hoće li Kijev odoljeti iskušenju.
Ništa od Abramsa zasad
Na žalost Ukrajinaca, ni novi rok za isporuku tenkova Abrams neće im pomoći u ovoj ofenzivi. Američki ministar obrane Lloyd Austin potvrdio je u Senatu da će uskoro započeti obuka ukrajinskih vojnika na Abramsima te da se isporuke tih tenkova mogu očekivati 10 tjedana nakon toga, što znači na jesen.
Oko 250 Ukrajinaca proći će obuku u vojnoj bazi Grafenwoehr u Njemačkoj. Prvi Abramsi namijenjeni obuci već su stigli u njemačke luke te su na putu prema Grafenwoehru. Washington za sada ostaje pri najavi isporuke 31 Abramsa iako se sve češće čuju neslužbene tvrdnje da će ta brojka na kraju biti znatno veća. Međutim, to će se povećanje postići isporukom starije inačice M1A1, a ne najsuvremenijih M1A2.
Jedan od velikih razloga odgađanja početka ofenzive Zelenski nije spomenuo - probleme s obukom. Onog trenutka kad je najavio da će protuofenziva biti na proljeće svima koji nešto znaju o organizaciji, obuci i uvježbavanju postrojbi za veliku ofenzivu bilo je jasno da je to nerealno.
Zelenski je veliku proljetnu ofenzivu prvi put spomenuo početkom listopada prošle godine, odmah nakon što je Putin potpisao ukaz o pripojenju okupiranog ukrajinskog područja Rusiji. I odmah je pokrenuo lobiranje da se Ukrajini isporuči još najsuvremenijeg oružja. Tada su na samom vrhu bili protuzračni raketni sustavi i tenkovi, a od tenkova Ukrajinci su najviše htjeli Leoparde 2, što je pak izazvalo dugo natezanje s Berlinom, koji je na kraju popustio 25. siječnja.
Ukrajinci su očekivali brzu isporuku obećanih 300 najsuvremenijih zapadnih tenkova, no nisu dobili ni devedeset. Povrh toga, isporuke su bile spore. Istovremeno s isporukom tenkova počela je i obuka posada, koja inače traje 50 i više tjedana. Međutim, Ukrajincima se to činilo puno previše, pa su tražili da se sabije u samo pet tjedana.
Veliki problemi s obukom i nesreća Leoparda 2
Zbrzana obuka već je donijela prve žrtve - na poljskom poligonu za obuku sudarila su se dva ukrajinska Leoparda 2A4. Jedan je uništen, a drugi će morati na poduži popravak. Još gore - tri člana posade uništenog tenka završila su u bolnici.
Nakon što su se vratili iz sigurnosti poligona u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Poljskoj, posade tenkova, drugih borbenih oklopnih vozila i uglavnom svi ostali postali su svjesni da su prošli tek minimalnu osnovnu obuku, daleko od neophodne za složene, teške i opasne ofenzivne operacije.
Nije tajna da su posade ukrajinskih Challengera 2 prošle na poligonu Bovington Camp u Dorsetu tek najosnovniju obuku za vožnju i pucanje. Za obuku djelovanja unutar satnije, a posebice na razini bojne, nije bilo vremena, a kamoli za obuku združenog djelovanja na razini brigade ili nekoliko brigada zajedno.
Challengeri 2 su dodijeljeni novoformiranoj 82. brigadi, zajedno s borbenim vozilima pješaštva Marder i borbenim vozilima na kotačima Stryker. Posade Mardera obučavane su u Njemačkoj, kao i posade Strykera, no obuku su izvodili američki instruktori.
Sve to znači da su se posade Challengera, Mardera i Strykera prvi put susrele kad su se vratile u Ukrajinu prošli mjesec. Ukrajinski vojni vrh će reći da su sve posade prošle NATO obuku, skrivajući time da su zapravo prošle ne samo različite britanske, njemačke i američke poduke već i na različitim vozilima. Stoga ne čudi da prve vježbe koje su pokušale simulirati borbena djelovanja 82. brigade, najblaže rečeno, nisu bile uspješne.
Upravo bi 82. brigada, zajedno s 33., koja je naoružana tenkovima Leopard 2, trebala biti ona udarna, koja će probiti najčvršću rusku obranu. Ništa bolje stanje nije ni u preostalim novoformiranim jurišnim gardijskim brigadama.