ISTAKNUTI akademik, književnik, povjesničar umjetnosti, publicist Tonko Maroević danas poslijepodne iznenada je preminuo u svom domu u Starom Gradu na otoku Hvaru. Umro je u 79. godini, javlja HRT.
Iako u umirovljeničkim danima, stalno je sudjelovao u brojnim književnim događanjima, još sinoć predstavljao je knjigu u Starom Gradu.
Njegovim odlaskom hrvatska kultura gubi jedno od najznačajnijih pera koje je više od pola stoljeća ispisivalo brojne zapažene i nadahnute tekstove o našoj književnosti i umjetnosti.
Maroević je rođen u Splitu 1941., a podrijetlom je iz Staroga Grada na Hvaru. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.
Bio je znanstveni savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Redoviti je član HAZU-a i potpredsjednik Matice hrvatske.
Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, ponajviše s s talijanskoga jezika, te istraživač suvremene hrvatske umjetnosti. Dobitnik je nagrada Poeta oliveatus na manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani (1997.), "Tin Ujević", za zbirku pjesama Trag roga ne bez vraga (1988.) te Plakete "Dobrojutro, more" s pjesničkih susreta u Podstrani (2011.).
Javio se zbirkama pjesama u prozi Primjeri (1965.) i Slijepo oko (1969.) u okviru generacijske razlogovske poetike.
Kao književni kritičar sustavno je pratio suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavio se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesništva, 1998; Pohvala pokudi, 1998; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008; Skladište mješte sklada, 2010).
Sastavio je antologije hrvatskog pjesništva 1971. - 95. Uskličnici (1996.) i 1996. - 2019. Svjetlaci (2019.) te antologije katalonskoga pjesništva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).
Istraživao je suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost. Objavljivao je likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama. Autor je i više monografija o hrvatskim umjetnicima.