Nobelova nagrada za mir bit će objavljena uskoro u Oslu, što je vrhunac tjedna u kojem svijet saznaje tko su dobitnici najuglednijih svjetskih priznanja.
S ratom u Ukrajini koji je već duboko ušao u svoju drugu godinu, tenzijama između supersila i više državnih udara u Africi posljednjih godina, stanje stvari je svakako mračno, kažu stručnjaci.
Napetost odražava i povlačenje pozivnice ruskom veleposlaniku na banket povodom dodjele Nobelovih nagrada u Stockholmu.
"Na mnogo načina bilo bi primjereno da odbor ne dodijeli nikakvu nagradu ove godine", rekao je švedski profesor međunarodnih odnosa Peter Wallensteen za AFP.
"Bio bi to dobar način da se ukaže na ozbiljnost svjetske situacije", rekao je.
Zadnji put kad se to dogodilo, 1972. godine, bjesnio je Vijetnamski rat.
No nepronalazak kandidata koji zaslužuje nagradu smatrao bi se neuspjehom.
"Teško je zamisliti da bi to mogao biti rezultat, ali neću reći da je to nemoguće", rekao je tajnik norveškog Nobelovog odbora Olav Njolstad za agenciju France Presse.
"Svijet doista treba nešto što bi ga usmjerilo k dobrom. Velika je potreba da se Nobelova nagrada za mir dodijeli čak i ove godine."
Popis nominiranih je tajan, ali poznato je da su na njemu 351 pojedinac i organizacija.
Iranke, Ukrajina ili klima? Tko bi mogao biti sretni dobitnik?
Neki promatrači ukazuju na Iranke koje prosvjeduju od smrti Mahse Amini u pritvoru prošle godine, uhićene i pretučene jer je kršila iranska stroga pravila oblačenja nametnuta ženama.
U tom slučaju potencijalne dobitnice bit će aktivistkinje Masih Alinedžad i Narges Mohamadi ili Alijansa za demokraciju i slobodu u Iranu.
Druge mogućnosti su organizacije koje dokumentiraju ratne zločine u Ukrajini ili Međunarodni kazneni sud, koji bi jednog dana mogao biti pozvan da sudi zločincima.
Spominju se i klimatski aktivisti nakon najtoplijeg ljeta i godine ekstremnih vremenskih prilika koje prijete čovječanstvu.
"Mislim da su klimatske promjene dobar fokus za nagradu za mir ove godine", rekao je Dan Smith, čelnik Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja.
Izdvojio je pokret Petak za budućnost koji je pokrenula švedska aktivistkinja Greta Thunberg, kao i brazilskog plemenskog poglavicu Raonija Metuktirea koji se bori protiv krčenja šuma i za prava domorodačkog stanovništva.
Prošle godine nagradu su podijelili ruska skupina za ljudska prava Memorial, ukrajinski Centar za građanske slobode i zatvoreni bjeloruski aktivist za ljudska prava Ales Bialiatski.