"PREMDA neki posljednjih, razmjerno hladnih, dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene - dokaza za njihovo postojanje je napretek. Uostalom, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane - ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije - neprijeporno je - još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija", piše Zoran Vakula za Meteo kutak HRT-a čiji tekst prenosimo u nastavku.
"Priložene slike i grafovi su preliminarni, neslužbeni, još nepotvrđeni od strane klimatologa DHMZ-a, koji će posebna službena klimatološka izvješća objaviti nakon detaljnijih analiza svih raspoloživih i verificiranih podataka.
No, i pomoću ovako nesavršenih podataka koji su se koristili u pripremi ovog teksta vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan.
Pritom se mogu primijetiti i dosadašnje ekstremne godine - u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira 'na jednu decimalu', te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.
Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja.
Na postaji Zagreb Grič, primjerice, ove se godine obilježava čak 160 godina neprekidnih mjerenja, pri čemu je zoran porast temperature tijekom desetljeća, posebice 3 posljednja, uz najočitiji porast od 2011. do 2020. godine. Naravno, uz napomenu kako prvo razdoblje ima 'samo' 9 godina, zbog početka mjerenja 1. prosinca 1861. godine, a posljednje je izračunato na temelju još neslužbenih podataka za prošlu godinu
Osim takvih prikaza, možda će nekima još zanimljiviji i informativniji biti oni koji uspoređuju porast srednje 30-godišnje temperature zraka po godišnjim dobima i mjesecima, i to ne samo za Zagreb Maksimir i Split Marjan, nego i za Osijek, Gospić, Rijeku i Dubrovnik!?
Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku.
Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima - najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu - u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu - te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.
Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji 'toplinski otok'."