Velika ukrajinska zastava, koja je četiri godine stajala u centru Prištine kao simbol solidarnosti, danas je uklonjena. To se dogodilo dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Beogradu potvrdio da Ukrajina ne mijenja svoj stav o nepriznavanju Kosova. Njegova je izjava izazvala niz negativnih reakcija u Prištini i službeni odgovor Tirane. Snimke uklanjanja zastave proširile su se društvenim mrežama, a o događaju su izvijestili i prištinski mediji, piše Kossev.
Zasad nema službenog objašnjenja zašto je zastava uklonjena, niti potvrde da je odluka izravno povezana s istupom ukrajinskog predsjednika. Zastava je u središtu Prištine postavljena 2022. godine, odmah nakon početka ruske invazije, kao javni znak podrške Ukrajini.
Kosovo je od početka rata stalo uz Ukrajinu i uvelo sankcije Rusiji, iako Kijev nije priznao kosovsku neovisnost. Uz to, Priština je nakon invazije pokrenula kampanju za prijem u NATO i započela rad na jačanju granice sa Srbijom.
Zelenski u Beogradu: Politika Ukrajine nije se promijenila
Zelenski je jučer, tijekom svog prvog posjeta Beogradu, na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem odgovarao na pitanja o stavu Kijeva prema Kosovu.
"Istina je da smo imali iznimno iskrene, potpuno otvorene razgovore. Pričali smo o mnogim stvarima, onima koje su za javnost i onima koje nisu, ali jako je važno da u tim pitanjima imamo viziju partnerstva. To je ključno", izjavio je Zelenski.
Zatim se osvrnuo na Kosovo. "Poštujemo teritorijalni integritet naših partnera, to je međunarodno pravo. To je naša pozicija i u vezi s pitanjem o jednostrano proglašenoj neovisnosti Kosova. Uvijek smo to isticali i politika Ukrajine nije se promijenila."
Zelenski je taj stav povezao s odnosom Srbije prema teritorijalnoj cjelovitosti njegove zemlje. "Jednako smo zahvalni našim partnerima na poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, što naravno uključuje i Krim", rekao je.
Pacolli: Duboko razočaravajuće
Izjava ukrajinskog predsjednika brzo je izazvala reakcije na Kosovu. Bivši kosovski predsjednik Behgjet Pacolli ocijenio je da je poruka Zelenskog "duboko razočaravajuća" i podsjetio na podršku koju je Kosovo pružalo Ukrajini.
"Gospodine Zelenski, vaša izjava da stav Ukrajine prema Kosovu ostaje nepromijenjen duboko je razočaravajuća. Kosovo je stajalo uz Ukrajinu i iskreno suosjećalo s patnjom vašeg naroda. Ako je ovo odgovor Ukrajine na tu solidarnost, to je uistinu žalosno", poručio je Pacolli.
Veterani OVK: "Antikosovska izjava"
Oštrija reakcija stigla je iz Organizacije ratnih veterana OVK, koja je izjavu Zelenskog nazvala "antikosovskom".
"Gospodine Zelenski, vaša antikosovska izjava u Beogradu otkriva čime ste se bavili prije nego što ste postali predsjednik", naveli su iz organizacije, čime su aludirali na glumačku karijeru ukrajinskog predsjednika.
Zatim su iznijeli svoju interpretaciju događaja iz 1998. i 1999. godine, NATO-ove intervencije i proglašenja neovisnosti 2008. godine. Pritom su se pozvali na savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010. i spomenuli "genocid".
Bushati: Mogao je pokazati više poštovanja prema Kosovu
Reagirao je i bivši albanski ministar vanjskih poslova Ditmir Bushati. On smatra da posjet Zelenskog Srbiji treba promatrati u kontekstu rata koji Ukrajina vodi, ali je istodobno kritizirao predsjednika zbog odnosa prema Kosovu.
"Nitko nije očekivao veliki preokret. Ipak, Volodimir Zelenski mogao je pokazati više poštovanja prema partnerima Ukrajine u jugoistočnoj Europi, pa tako i Kosovu, koje je čvrsto stalo uz Ukrajinu", naveo je Bushati.
Albanija: Nema paralele između Kosova i Ukrajine
Danas je stigla i službena reakcija Albanije. Ministarstvo za Europu i vanjske poslove priopćilo je da snažno podržava Kosovo i odbacilo je svaku mogućnost povlačenja paralele između slučaja Kosova i Ukrajine.
"Oko ovog pitanja ne smije biti nesporazuma: svaki pokušaj povlačenja paralele ili izjednačavanja Kosova s bilo kojom drugom međunarodnom situacijom pogrešan je, oportunistički i duboko zavarava", poručilo je Ministarstvo.
Tirana navodi da se "slučaj Kosova temelji na vlastitim povijesnim, političkim i pravnim temeljima" te se također poziva na mišljenje Međunarodnog suda pravde. Albanija je ponovila stav da Kosovo i Srbija pripadaju zajedničkoj europskoj budućnosti i da bi normalizacija njihovih odnosa trebala voditi međusobnom priznanju.