VIDEO Učenici se vratili u klupe. Učiteljice imaju važnu molbu za roditelje

Počela je nova školska godina. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), u školske će klupe ove nastavne godine sjesti oko 443.500 učenika, od čega oko 296.500 osnovnoškolaca i 147.000 srednjoškolaca. Srednju školu upisalo je 38.735 učenika, a po prvi će put u svoje učionice doći i oko 36.300 prvašića.

U Osnovnu školu Dobriše Cesarića u Zagrebu krenulo je tako 39 prvašića, koji su raspoređeni u dva razreda. Jedan od njih vodit će učiteljica Mihaela Koren. "Prvi dan škole uvijek je jako uzbudljiv, kako za djecu i roditelje, tako i za učitelje. Najvažnije je da svečano obilježimo ovaj prvi dan jer je zaista poseban. Djeca rade jednu jako veliku promjenu - iz vrtića dolaze u školu, u novi prostor, upoznaju nove prijatelje i novu učiteljicu", govori za Index.

 

"Podrška je učenicima najvažnija"

Važno je, dodaje, da učitelji u prvom razredu naprave sigurno okruženje, odnosno mjesto gdje će se djeca osjećati ugodno i gdje će s radošću i veseljem dolaziti. Osim toga, danas je učiteljici Mihaeli, ističe, posebno važan prvi susret s učenicima, kao i njihovi znatiželjni pogledi, koji su ponekad uplašeni, ali i uplakani.

"Želim da znaju da sam i ja zbunjena. Ali, tu sam za njih da sve to prođemo što lakše. Podrška je najvažnija", govori. U nešto je drugačijoj situaciji učiteljica 4.a razreda Sanja Škreblin. Njezini će učenici ove godine završiti razrednu i prijeći u predmetnu nastavu.

"Najvažnije je nastaviti ono što smo radili cijelo vrijeme. Da nauče i zadrže to svoje prijateljstvo i da ostanu zajednica. Znanje stekne svatko svojim tempom i trude se najviše što mogu. Tu problema nema", kaže Škreblin.

"Ne moraju svi biti 5.0"

Učiteljice su se za Index dotaknule i ocjena, odnosno pritiska koji one mogu stvarati učenicima, ali i roditeljima. "Ne moraju svi biti 5.0. Ljudi koje poznajem, a koji upravo nisu bili 5.0 u školi, danas imaju velika postignuća", govori Škreblin.

Djecu je, ističu učiteljice, od početka potrebno učiti da ocjena nije mjerilo njihove vrijednosti. "I to je recimo moja uloga sada. Moj je cilj uvjeriti djecu da brojčana ocjena ne znači da 'oni toliko vrijede'. Dakle, ako dobiju pet, ne znači da su izvrsni i odlični u svemu. Odnosno, ako dobiju tri, ne znači da su loši u nečemu", kaže Mihaela Koren.

Dodaje i kako su djeca, prema njezinu iskustvu, dobro prihvaćala i ocjene koje nisu bile odlične kada su razumjela zašto su ih dobila i što mogu učiniti da ih poprave. "Ali, mislim da pritisak možda dolazi malo i od roditelja i od cijelog sustava puno kasnije, pogotovo što se više približavaju sedmom i osmom razredu, odnosno upisu u srednju školu", govori.

"Treba pustiti djecu da pogriješe, da nauče sami. Treba ih potaknuti da sami preuzmu odgovornost za svoje zadatke. Ne raditi umjesto njih jer im zapravo na taj način nikako ne pomažemo. To je zapravo velika zabluda".

Treba paziti da se na djecu ne stavlja prevelik teret

I ravnateljica Gordana Fileš smatra da se o pritiscima koje djeca danas osjećaju danas puno govori, što ponekad može dodatno opteretiti učenike. "O tome se priča u jednom negativnom tonu, da, primjerice, utječu na zdravlje. U školu se ide zato da se nešto nauči, da se socijalizira. Naravno da se moraju prihvatiti neka pravila, a to uvijek ne ide glatko", govori Fileš.

Dodaje da je važno djecu naučiti kako se nositi s pritiscima, ali i znati kada odgovornost trebaju preuzeti odrasli. "Djeca trebaju naučiti rješavati svoje stvari, a odrasli svoje. Trebamo paziti da na djecu ne stavljamo prevelik teret", zaključuje.

Fileš smatra i da bi djeca trebala razmišljati o tome što žele raditi u životu, u čemu se osjećaju dobro i što misle da dobro rade. Ocjene pritom mogu biti svojevrsna povratna informacija, ali ne bi trebale određivati vrijednost djeteta.

"Uvijek će biti odlikaša, uvijek će biti onih koji su trojkaši. Ta ocjena treba biti putokaz. Treba malo maknuti fokus s ocjena na dijete. Mislim da će se onda i stvari popraviti. Neka roditeljii svojoj djeci budu podrška i razumiju da je i njima ponekad teško", kaže Gordana Fileš.

Vraća se drugi dio zimskog odmora

Iako je tek prvi dan škole, učenike tijekom nastavne godine očekuju i promjene u rasporedu školskih praznika. U kalendar se ponovno vraća drugi dio zimskog odmora. Prvi dio zimskih praznika trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja 2027., dok je drugi dio predviđen od 22. do 26. veljače. Nastava nakon zimskih praznika ponovno počinje 1. ožujka.

Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava se nastavlja 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine. Nastavna godina službeno završava 15. lipnja 2027. godine, dok za učenike završnih razreda srednjih škola završava 21. svibnja.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.