U SLJEDEĆOJ godini se u Hrvatskoj uvodi ograničenje rada nedjeljom. Prema nadolazećem zakonu, oni koji budu morali raditi nedjeljom će za taj radni dan dobivati 50 posto veću plaću, a nakon četiri uzastopne radne nedjelje radniku mora biti omogućena jedna neradna.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je nakon sjednice Gospodarskog socijalnog vijeća napomenuo da će se rad u trgovini vrednovati Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. Zakon o trgovini će definirati 16 radnih nedjelja godišnje dok će se Zakonom o radu odrediti da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Priziv savjesti na rad nedjeljom?!
Posebno je zanimljivo uključivanje koncepta priziva savjesti u vezi s radom nedjeljom. Naime, radnici će imati pravo odbiti rad nedjeljom u slučaju da poslodavac ne može rasporediti radno vrijeme tako da dvodnevni tjedni odmor uključuje nedjelju.
Postojat će iznimke od tog pravila. Radnik će morati raditi nedjeljom u slučaju prijeke potrebe za radom ili ako je zaposlen kod poslodavca kod kojeg se rad nedjeljom ne može isključiti zbog prirode posla. To je dosta široko i neodređeno, a za sada je ministar Piletić samo potvrdio da priziv savjesti teoretski neće biti moguć u ugostiteljstvu, turizmu i novinarstvu.
Za pretpostaviti je da neće biti dopušten ni kod radnika hitne pomoći i bolnica, vatrogasaca i policajaca, radnika javnoga prijevoza te sportskih i kulturnih priredbi. Sudeći po dosadašnjoj raspravi i idejama iznesenima od strane vlade, ni rad trgovina neće biti potpuno zabranjen.
One trgovine koje rade u zračnim lukama, na željezničkim i autobusnim postajama i na benzinskim crpkama će moći raditi, kao i male obiteljske trgovine ako u njima nedjeljom radi član obitelji. Već sada vidimo da je iznimki jako puno, a sama mogućnost da se priziv savjesti na rad nedjeljom odbije temeljem "prijeke potrebe za radom radnika" otvara širok izbor načina za manipulacije zakonom.
Tijekom listopada je u Hrvatskoj bilo 1.405.686 zaposlenih, od čega 211.905 u području djelatnosti "Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla". Iz toga proizlazi da će novi zakon o radu nedjeljom zabraniti rad maksimalno 15 posto radnika, a čak i manje jer se jedan dio ne odnosi na maloprodajnu trgovinu.
Ako se još oduzme i broj radnika u trgovinama koje se nalaze na željezničkim i autobusnim postajama, zračnim lukama te benzinskim crpkama, postotak radnika na koje će se odnositi novi zakon, u dijelu zabrane rada nedjeljom, iznosi svega desetak posto.
Kafić je važniji od trgovine
U konačnici, rad nedjeljom će biti dozvoljen praktički svima osim radnicima u trgovini. Kako se nužnost rada nedjeljom vezuje za prirodu posla, to znači da će konobari morati raditi nedjeljom. Zbog čega je "priroda posla" u kafiću važnija nego u trgovini, a rad konobara nužniji nego rad blagajnice?
"Uvriježeno je pravilo što je prijeka potreba. Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže, rade vikendima, mi smo turistička zemlja. Zamislite da nijedan ugostiteljski objekt ne radi vikendom. To nipošto ne bi bilo dobro ni za naše gospodarstvo. Govorimo o dva različita segmenta. Jedno je prijeka potreba, a drugo priroda posla. Sve one gospodarske djelatnosti za koje je uvriježeno da rade vikendom, kao što su novinari, definirali smo", rekao je ministar Piletić.
Sporno je i to što je dopušteno tek 16 radnih nedjelja godišnje. Hrvatska je turistički jako sezonalna država, što znači da puno veći dio turista dolazi tijekom ljetnih mjeseci nego u ostatku godine. To smanjuje potencijal turizma da pozitivno djeluje na ostale sektore gospodarstva i potiče apartmanizaciju. Određivanje premalo radnih nedjelja će ih grupirati u najfrekventnijim turističkim mjesecima, što pridonosi daljnjoj sezonalizaciji.
Hrvati vole kupovati nedjeljom, ali lažu o tome
Agencija GfK je analizirala 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019. godini i došla do spoznaje da 97.4 posto kućanstava u Hrvatskoj kupuje nedjeljom, odnosno to čini 1.48 milijuna od 1.52 milijuna. S druge strane, kada se provedu ankete o radu nedjeljom, većina građana Hrvatske se izjašnjava protiv.
Istraživanje na koje se poziva u nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini je provela agencija za istraživanje tržišta Hendal 2019. godine na uzorku od 1000 zaposlenih osoba, a rezultati pokazuju da ih 80 posto podržava zabranu rada nedjeljom.
Prema anketi agencije Ipsos iz prosinca 2020., koja se također spominje u nacrtu zakona, jako malo građana je izjavilo da kupuju nedjeljom. Ako kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13 posto) i malim dućanima mješovite robe (8 posto), a u trgovačkim centrima nedjeljom kupuje samo 2 posto ispitanika. Iz istraživanja proizlazi da 57 posto građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima.
Postoji golem nesrazmjer između kupovnih navika vezanih za nedjelju i podržavanja zabrane (regulacije) rada nedjeljom. Podaci Porezne uprave također pokazuju da nedjelja nije nepopularna za kupnju koliko Hrvati to izjavljuju u anketama. Većina želi da se ne radi nedjeljom, ali imaju naviku kupnje nedjeljom i lažu o tome da ne kupuju tim danom.
U ocjeni stanja novog zakona se navodi da nedjeljni promet u trgovini iznosi gotovo 10 posto ukupnog prometa, najmanje od svih dana, ali daleko od zanemarivog. Kod velikih trgovačkih centara se postotak kupnje koji se ostvaruje nedjeljom penje na 17.8 posto i taj daj im je drugi najpopularniji u tjednu, nakon subote.
Navika kupnje nedjeljom neće nestati, samo će se umjesto u velikim trgovinama kupovina obavljati po benzinskim stanicama i na sličnim mjestima. Ali kupnja u velikim trgovačkim centrima bi novim zakonom mogla biti nepopravljivo osakaćena jer ta kupovina ne predstavlja samo nuždu nego djelomično i dokolicu, naviku.
Činjenica je da većina građana Hrvatske kaže da podržava zabranu rada nedjeljom, posebice u trgovinama, te tvrdi da na taj dan izbjegavaju trgovine. Istodobno podaci o prometu pokazuju da nedjelja nije puno manje popularna za odlazak u trgovinu, po pitanju trgovačkih centara je čak drugi najpopularniji dan u tjednu. To otkriva veliku razinu licemjerja u društvu.
Kafići su prema novom zakonu mjesto posebne zaštite tradicije Hrvatske i obiteljskih vrijednosti, trgovati nedjeljom će se moći u dvorištu crkve
U obrazloženju u nacrtu prijedloga zakona o izmjeni i dopuni zakona o trgovini se navodi da se "propisuju iznimke općeg pravila koje se odnose na kolodvore, zračne i trajektne luke, brodove, zrakoplove i trajekte za prijevoz osoba i vozila, benzinske postaje, bolnice, hotele, prostore kulturnih i vjerskih ustanova, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo kao i u slučajevima prigodne prodaje na sajmovima i javnim manifestacijama".
Novim zakonom se otvoreno diskriminira radnike koji nemaju pravo na priziv savjesti zbog prirode posla koji obavljaju. Dok se ta diskriminacija može smatrati nužnom u djelatnostima poput liječničke i policijske, proširenje na konobare i kuhare nema smisla s aspekta društvene sigurnosti.
Ali su u vladi doskočili tom problemu te su u nacrtu naveli da je odstupanje od neradne nedjelje dopušteno "kada za to postoje valjani razlozi koji su povezani sa zadovoljavanjem osnovnih životnih potreba...kao i razlozi povezani s činjenicom da je Republika Hrvatska turistička zemlja".
Ako je za blagajnice ostavljeno 16 tjedana da bi mogle raditi dok traje sezona, s tim izričitim obrazloženjem, zbog čega je potreba za rad konobara nedjeljom produljena na cijelu godinu i stavljena u isti rang s hitnom pomoći i policijom? Posebno je nelogično i licemjerno da se dopušta trgovina nedjeljom u vjerskim ustanovama, jer nema veze ni s osnovnim životnim potrebama ni turizmom, a upravo je Crkva bila najglasnija u zahtjevima za zabranu rada nedjeljom, dok je premijer Plenković opetovano naglašavao da je nedjelja "dan za obitelj".
Nerad trgovina nedjeljom se brani argumentima tradicije i obiteljskih vrijednosti, a izgleda da u te obiteljske vrijednosti spada i rad kafića. Tako će građanima biti zabranjeno nakon nedjeljne mise otići do trgovine za kupnju namirnica za obiteljski ručak, ali zakon im neće braniti da svrate do kafića na jednu s nogu.
Osim, naravno, ako se neki od trgovačkih lanaca ne sjeti otvoriti trgovinu unutar crkve, čime se izbjegava zabrana rada nedjeljom.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.