Tadžikistan je donio zakon o zabrani nošenja hidžaba. Radi se o posljednjem u nizu od 35 opsežnih zakona povezanih s religijom. Vlasti tvrde kako je cilj "zaštita nacionalnih kulturnih vrijednosti" te "sprečavanje praznovjerja i ekstremizma".
Zakon, koji je prošli četvrtak odobrio gornji dom parlamenta, zabranjuje korištenje "strane odjeće", uključujući hidžab, pokrivalo za glavu koje nose muslimanke. Umjesto toga, građani Tadžikistana se potiču da nose tadžikistansku nacionalnu nošnju, piše Euronews.
Oni koji krše zakon bit će kažnjeni u rasponu od 7920 tadžikistanskih somonija (gotovo 700 eura) za obične građane, 54.000 somonija (4694 eura) za vladine službenike i 57.600 somonija (oko 5000 eura) za vjerske osobe.
Zemljom vlada doživotni predsjednik
Nekima je ova odluka iznenađujuća budući da srednjoazijska zemlja od oko 10 milijuna stanovnika ima 96 posto muslimana, prema posljednjem popisu iz 2020. godine. Međutim, novi zakoni su odraz političke linije koja vodi zemlju od 1997.
Tadžikistanom vlada doživotni predsjednik Emomali Rahmon. Nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan petogodišnji građanski rat 1997., Rahmon je pronašao način da koegzistira s oporbenom Tadžikistanskom strankom islamskog uskrsnuća (TIDP), kojoj je odobren niz ustupaka.
Prema sporazumu uz posredovanje UN-a, predstavnici prošerijatskog TIDP-a dobili bi 30 posto vlade, a TIDP je priznat kao prva postsovjetska politička stranka u središnjoj Aziji utemeljena na islamskim vrijednostima, a predstavljala bi muslimansku većinu u parlamentu.
Ne postoje zakonska ograničenja za brade
Međutim, Rahmon je uspio istisnuti TIDP s vlasti unatoč tome što je stranka s vremenom postala sekularnija. 2015. je uspio u potpunosti zatvoriti TIDP nakon što je stranka navodno pomogla u neuspjelom pokušaju puča u kojem je general Abdulhalim Nazarzoda, ključni vladin birokrat, izgubio život.
U međuvremenu, obećao je kako će se suočiti s onim za što njegova vlada tvrdi da ima "ekstremistički" utjecaj na građane. 2009. je uvedena zabrana hidžaba u javnim institucijama, uključujući sveučilišta i vladine zgrade.
Iako u Tadžikistanu ne postoje nikakva zakonska ograničenja za brade, više izvješća navodi da je policija prisilno brijala muškarce s gustom bradom, što se smatra potencijalnim znakom nečijih ekstremističkih vjerskih pogleda.
Zakonom o roditeljskoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 2011., kažnjavaju se roditelji koji djecu šalju na vjeronauk u inozemstvo, a prema istom zakonu mlađima od 18 godina zabranjen je ulazak u bogomolje bez dopuštenja.
Rahman: Ne zaboravite vlastitu kulturu
U izjavi Tadžikistanskog odbora za vjerska pitanja iz 2017. navodi se da je 1938 džamija zatvoreno u samo jednoj godini, a mjesta bogosluženja pretvorena su u mjesta poput čajdžinica i medicinskih centara.
Za najnovije zakone tvrde da su potaknuti smrtonosnim napadom na koncertnu dvoranu u predgrađu Moskve. Četvorica napadača koje su uhitile ruske policijske snage imali su tadžikistanske putovnice, prema ruskim vlastima.
Rahman je ranije govorio kako mu je cilj učiniti Tadžikistan "demokratskim, suverenim, utemeljenim na zakonu i sekularnim". "Ne zaboravite vlastitu kulturu", znao je naglašavati.