Konzumacija mesa ima značajan utjecaj na okoliš zbog prekomjernog korištenja zemljišta, vode i energije te emisija stakleničkih plinova. Unatoč tome, meso je i dalje ključan dio prehrane i kulture diljem svijeta. Znanstvenici su sada uspjeli genetski modificirati salatu za proizvodnju mioglobina, životinjskog proteina koji mesu daje karakteristična svojstva, piše ScienceAlert.
Novo istraživanje objavljeno je u časopisu Frontiers in Plant Science. "Naše istraživanje prvi put pokazuje da je u višim biljkama moguće stabilno proizvoditi mioglobin. To je jedan od ključnih proteina koji mesu daje mnoga poželjna svojstva", poručila je Alexia Groff, istraživačica biljne biotehnologije na Imperial Collegeu u Londonu i glavna autorica studije.
Groff je dodala kako je to iznimno važno u vrijeme kad je potražnja za održivim načinima proizvodnje hrane veća no ikad. Njezin tim koristio je tehniku biolističke transformacije. Pomoću takozvanog "genskog pištolja" u kloroplaste sadnica salate (Lactuca sativa) i duhana (Nicotiana tabacum) unijeli su optimizirane verzije gena svinjskog mioglobina.
Neočekivano otporne biljke i prvi rezultati
Nakon potvrde da je DNK ispravno ugrađen, biljke su uzgojene do zrelosti i proizvele su sjeme, a testiranja su pokazala da se transgen prenio i na njihove potomke. "Najviše nas je iznenadilo koliko su biljke dobro podnijele proizvodnju mioglobina", rekla je Groff.
Objasnila je da, iako mioglobin veže hem, molekulu važnu za biljni metabolizam, modificirane biljke ostale su zdrave i plodne te nisu imale značajnija oštećenja fotosinteze. Rezultati su pokazali da je ovom tehnikom dobiveno oko 810 miligrama mioglobina po kilogramu suhe tvari u salati i 800 miligrama po kilogramu u duhanu.
Iako je to znatno manje od količine mioglobina u mesu, ekološke prednosti uzgoja biljaka mijenjaju perspektivu. "Razlika u nakupljanju mioglobina u suhoj tvari je oko 10 puta veća u životinjskim mišićima u usporedbi s prinosima u biljkama", navode istraživači u radu. Ipak, ističu da je uzgoj biljaka daleko učinkovitiji u pogledu resursa, uz znatno manju potrošnju vode i emisije stakleničkih plinova.
Smjer za poboljšanje budućih generacija
Istraživači priznaju da su potrebne dodatne studije za precizniju usporedbu. Protein bi se u budućnosti mogao ekstrahirati iz lišća i koristiti kao sastojak u biljnim zamjenama za meso ili bi se modificirana salata mogla konzumirati svježa.
Opisana metoda tek je dokaz koncepta i tim najavljuje da predstoji još posla na povećanju prinosa proteina. "Otkrili smo da se protein pravilno savija, ali ugradnja hema je nepotpuna. To nam daje jasan smjer za poboljšanje budućih generacija ovih biljaka", izjavila je Groff.
Budući da rezultati upućuju na to da je dostupnost hema ograničavajući faktor, budući rad mogao bi se usmjeriti na modificiranje metabolizma hema kako bi se povećao udio potpuno formiranog mioglobina. "Osim mioglobina, zainteresirani smo za istraživanje i drugih visokovrijednih proteina. Naši rezultati pokazuju da kloroplasti predstavljaju obećavajuću platformu za održivi molekularni uzgoj", zaključila je Groff.